Postajemo sve svjesniji svojih vrijednosti

Turizam je bitna sastavnica priobalnog, u posljednje vrijeme i kontinentalnog stanovništva. Ova za nas toliko važna grana ima mnoge aspekte koji bi trebali u središte djelatnosti postaviti cjelokupnu potrebu gosta, a pritom zadržati vlastitost života i običaja, tradiciju, duhovno bogatstvo i moral, kako bi gostu bio iskazan cjelovit pristup, ne samo u materijalnom, već i duhovnom smislu. U svojstvu povjerenika za pastoral turista, učinio sam razgovor s ministrom turizma, g. Garijem Cappellijem koji tu zahtjevnu odgovornost od nedavno vrši na nacionalnoj razini. Gospodin ministar se rado odazvao i u okviru svojih mogućnosti odgovorio na nekoliko pitanja vezanih uz svoj resor. Od malih nogu, pomagao sam u svojoj obitelji u poslu s turistima susretajući pritom različite situacije, kulture, osobe, lijepe trenutke, ali i poteškoće vezane za turizam. Sudjelovao sam u mnogim razgovorima s turističkim djelatnicima i bio u kontaktu s više turističkih agencija. Najzad, dopala me pastoralna služba vezana uz turizam. U razmišljanju koja pitanja postaviti g. ministru, znao sam kako nije moguće sve teme i problematiku objediniti u jednom razgovoru. Poštovani čitatelju, interview kojeg donosim kroz dijalog dotiče sržna pitanja mnogih turističkih djelatnika, u želji da hrvatski turizam ne bude iscrpljujuće “rintanje malog čovjeka” za strane agencije, nego da postane istinska razmjena gostoprimca koji pruža svoj svijet gostu, i gosta koji taj dar prihvaća i poštuje, te svojim prisustvom obogaćuje domaćina.

KV – Poštovani gospodine ministre, možete li pobliže opisati resor turizma kojem ste na čelu, i koja je Vaša vizija djelovanja ministarstva turizma? Koji su trenutni ostvarivi prioriteti ministarstva turizma?

Turizam je jedna od najpropulzivnijih i najkompetitivnijih djelatnosti u Hrvatskoj koja značajno doprinosi rastu hrvatskog gospodarstva i jedan je od naših najkonkurentnijih izvoznih proizvoda, odnosno usluga te mi je posebna čast i odgovornost biti na čelu resora koji je toliko bitan za Hrvatsku. Turizam je važan i za poticanje drugih industrija kao što su poljoprivreda, zdravstvo, građevinarstvo, prometna industrija te potiče razvoj čitavih lokalnih zajednica. Samim time, turizam može jače povezivati različite resore kako bi se dodatno potencirale naše gospodarske, ali i kulturne vrijednosti i mogućnosti. Od početka svog mandata istaknuo sam nekoliko ciljeva od kojih bi svakako izdvojio intenzivniji razvoj kontinentalnog turizma i povećanje turističkog prometa na kontinentu. Iako sam čovjek s mora doista mi je cilj dodatno osnažiti i promovirati turističke potencijale kontinenta za koje je potrebno ispunjavanje određenih preduvjeta. Riječ je prije svega o izmjenama zakona u turizmu kao što je zakon o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi, turističkom zemljištu itd. Izmjene tih zakona su nužne za ostvarivanje novih investicija te za kvalitetnije upravljanje i promoviranje na razini samih destinacija. Osim toga, posebnu pozornost od početka mandata posvetio sam razvoju posebnih oblika turizma kao što je zdravstveni, poslovni, enogastro ili cikloturizam koji su velika prilika za intenzivniji razvoj turizma na kontinentu, ali i preduvjet za produženje turističke sezone na obali. Naš cilj je do 2020. godine povećati prihode u turizmu na oko 14 milijardi eura i vjerujem da kroz ove aktivnosti to možemo ostvariti, ali i time stvoriti temelje za nastavak rasta u godinama koje slijede.

KV – Kao povjerenik pastorala turizma za krčku biskupiju, upoznat sam već godinama s gorućim problemom crnog iznajmljivanja smještajnih kapaciteta stranaca, koji imaju svoje nekretnine na Jadranu, a inspekcija po tom pitanju nije učinkovita, niti transparentna, štoviše određeno je da se strance ne provjerava. Pravna država, europski model i prosperitet poslovanja te želja za elitnim turizmom, neke su od hrvatskih želja koje su još u povojima. Kako komentirate ovu konfliktnu situaciju?

Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, državljani zemalja članica EU ujedno i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj nisu mogli legalno iznajmljivati nekretnine. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju to je omogućeno i danas strani državljanin koji u Hrvatskoj ima nekretninu i želi je iznajmljivati može se registrirati kao privatni iznajmljivač. Isto tako, ukoliko se radi o nelegalnom pružanju usluga smještaja, bez obzira da li je vlasnik nekretnine građanin naše zemlje ili državljanin neke od članica Europske unije, postupaju službenici Carinske uprave ministarstva financija koje je nadležno za nadzor nad provedbom propisa o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica dodatno su povezani s Carinskom upravom kroz naš sustav eVisitor putem kojeg njihovi inspektori mogu dobiti uvid u registrirane objekte i usporediti ih s realnim ponudama dostupnim u destinaciji, a samim time lakše detektirati objekte koji nelegalno posluju. Riječ je o izazovu s kojim se svakodnevno nažalost susreću i ostale turističke zemlje, a iskustvo pokazuje da se te nepravilnosti mogu suzbiti jedino sinergijom svih turističkih dionika, ali i građana čija nam je pomoć u dijelu prijava uočenih nepravilnosti neprocjenjiva. Po prijavama, inspekcijske službe promptno postupaju, a borba protiv rada na crno je u takvim situacijama učinkovitija i uspješnija.

KV – Idući ususret turističkoj sezoni, smatrate li da hrvatski turizam možemo temeljiti na bogatijim sadržajima od npr. novaljske plaže “Zrće”? Naš se turizam suočava s gostima low cost kompanija kao “Ryanair”, odnosno onima vrlo niskog budžeta, a koji dolaze na weekend party-e, najčešće u privatnim apartmanima. Ima li takav turizam smisla, kakav je zapravo naš turizam u ovom trenutku?

Hrvatska je u svijetu još uvijek najvećim dijelom prepoznata kao ljetna destinacija, no ta percepcija polako se i uspješno mijenja što nam potvrđuju rezultati koje smo ostvarili u prva četiri mjeseca ove godine u kojoj bilježimo preko 20 posto povećanja turističkog prometa. Mi smo gotovo ostvarili naše ciljeve iz Strategije razvoja turizma što se tiče turističkog prometa tijekom ljetnih mjeseci te nam je fokus stavljen na povećanje prihoda, a to se postiže povećanjem kvalitete odnosno stalnim unapređenjem ponude. Želimo se pozicionirati kao kvalitetna destinacija s brojnim turističkim sadržajima. Naravno, svaka destinacija ovisno o svojim preferencijama, vizijama, mogućnostima, afinitetima i željama razvija svoju ponudu za koju smatraju da će biti najbolja za nju. Smatram da Hrvatska kao cjelokupna destinacija mora primat staviti na turističke proizvode koji će dugoročno omogućiti veću konkurentnost i privlačenje gostiju raznih platežnih moći. Tu prvenstveno mislim na dodatni razvoj nautičkog, zdravstvenog, poslovnog, kulturnog, enogastro, sportskog, ciklo i drugih proizvoda koji su dostupni tijekom dužeg perioda u godini ili tijekom čitave turističke godine.

KV – U bogatoj kulturnoj, gastronomskoj, zdravstvenoj i rekreativnoj ponudi, koje mjesto prema Vašem mišljenju zauzima ponuda duhovnog sadržaja u turističkoj sezoni? Treba i može li ona biti bolja, izraženija? Ima mnogo potencijala za razvijanje vjerskog turizma i duhovne ponude. Mnogo vjernika dolazi na ljetovanje. Ima li naš turizam pravi odgovor na duhovne potrebe naših gostiju?

Vjerski turizam u Strategiji razvoja turizma definiran je kao dio kulturnog turizma, iako je vrlo specifičan te se zbog svojih specifičnosti razlikuje od samog kulturnog turizma. Svakako da su kulturni i vjerski turizam turistički sadržaji u kojima Hrvatska ima velik potencijal za rast i razvoj te je to vid turizma koji se može razvijati tijekom cijele godine, ali i koji može dodatno oplemeniti ponudu ljetnih mjeseci. Smatram kako je potrebno uspostaviti ravnotežu između vjerskih i svjetovnih interesa, tu ponudu treba staviti na tržište, ali i istovremeno zaštiti od pretjerane komercijalizacije. U kreiranju i planiranju te vrste ponude potrebna su posebna znanja i kompetencije, ali upravo zbog zadovoljavanja vjerskih motiva i duhovnosti potrebna je dodatna količina senzibilnosti i umjerenosti. Vjerski turizam je spoj materijalne i duhovne baštine kojim možemo predstaviti našu kulturu, povijest, tradiciju, identitet, ali i način življenja na ovim prostorima. Sinergijom javnog i privatnog sektora i vjerskih institucija mogu se osmisliti turistički proizvodi po kojima ćemo na svjetskoj turističkoj karti postati dodatno prepoznatljiviji.

KV – Rodom ste s Malog Lošinja koji je, zahvaljujući mnogim Vašim naporima infrastrukturno i kulturno u turističkom usponu. Kako taj “fenomen” možete prenijeti na hrvatsku obalu? Imamo preko 1000 otoka svjetske ljepote. Biseri našeg Jadrana, trebali bi Republiku Hrvatsku postaviti uz bok egzotičnim otocima svjetskih mora. Koliko potencijala uistinu koristimo?

Svaki naš otok specifičan je na svoj način i zato smatram da na lokalnim razinama moramo napredovati u smislu kvalitetnijeg sustava upravljanja destinacijama. Bitno je raditi na što boljem povezivanju ponuda i poticanju zajedničke suradnje među dionicima u sektoru, ali i povezivanju s proizvođačima i pružateljima usluga iz drugih industrija, jer turizam je horizontalna djelatnost i njegova uspješnost ovisi i o drugim sektorima. Povezivanjem različitih industrija i različitih lokalnih ponuda stvara se zaokružena turistička priča kroz koju možemo našim gostima na puno bolji način dočarati svo bogatstvo i zanimljivosti koje nude naši otoci, ali i cijela Hrvatska. Pri tome je preduvjet za konkurentno poslovanje omogućavanje aktivnog poslovanja tijekom čitave godine koje će potaknuti na daljnja ulaganja i nova zapošljavanja, a što je iznimno potrebno na otocima koji su uglavnom aktivni samo tijekom ljetnih mjeseci. Potencijal svakako imamo i zato će moj fokus biti na jačanju prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, a što će vjerujem dati i dodatni zamah jačanju gospodarske konkurentnosti na našim otocima.

KV – Na mnogim sam destinacijama shvatio kako je potrebno znati predstaviti kulturnu baštinu, ispričati priču o jednom detalju, a koji će stvoriti zaštitni znak određenog grada ili mjesta u koje se samo radi tog detalja dolazi. Naš “Apoksiomen” u Malom Lošinju je jako dobro ispričana priča, dostojna svake prijestolnice. Jesu li prema Vašem mišljenju kulturno i prirodno bogatstvo, gastronomija i atmosfera Jadrana dobro ispričana priča svijetu?

U Hrvatskoj postoje određene ponude i destinacije kulturne i prirodne baštine koje su svjetski prepoznate kao što su Plitvička jezera, Dubrovnik ili Rovinj, a sve veću pozornost plijeni i Apoksiomen na otoku Lošinju. Iako je Hrvatska prepoznata kao destinacija s bogatim povijesnim i kulturnim nasljeđem, prekrasnom i očuvanom prirodom, neke ponude nisu toliko istaknute i nemaju takvu prepoznatljivost kao što ste i sami detektirali. Iz tog razloga smatram da je osnovna djelatnost i osnovni zadatak gradskih i županijskih turističkih zajednica, ali i Hrvatske turističke zajednice u cjelini te naših predstavništava u inozemstvu snažna promidžba, osmišljen marketing i PR svega onog što vrijedi predstaviti i pokazati svijetu.

KV – Možete li komentirati činjenicu da u turizmu možda premalo poštujemo sami sebe, svoja obilježja, te da imamo kompleks manje vrijednosti u odnosu na druge zemlje, da se sramimo istaknuti hrvatstvo kao pozitivnu oznaku kvalitete našeg turizma?

Mislim da se mi kao narod volimo uspoređivati s našim bližim i daljnjim susjedima bilo da je riječ o turizmu, sportu ili bilo kojoj društvenoj ili gospodarskoj sferi, a da smo pri tome vrlo kritični prema samima sebi. No, mislim da postajemo sve svjesniji naših vrijednosti i kvalitete naših proizvoda i ponuda što se može vidjeti u sve većem broju apliciranja za zaštitu proizvoda, ali i autohtonih kulturnih ponuda u destinacijama. Vjerujem da će s vremenom toga biti sve više jer turisti žele iskusiti autentičan turistički doživljaj i vjerujem da su toga djelatnici u turizmu i popratnim djelatnostima sve više svjesni. To nije samo pitanje našeg samopoštovanja već i pitanje kroz koje možemo potaknuti značajniji rast turističkih proizvodnih i uslužnih industrija, a samim time i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Na toliko toga možemo biti ponosni da prostoru bilo kakvih osjećaja manje vrijednosti nema mjesta.

KV – Zašto turistička sezona u Republici Hrvatskoj traje tako kratko? Cijene smještajnih kapaciteta su najčešće toliko niske da bi gost mogao zapravo postaviti pitanje, kakvu će uopće uslugu dobiti. Je li preniski cjenovni razred pred i post sezonskog perioda uopće potreban? Može li turizam gdje se soba iznajmljuje za 15 eura po sobi biti ikome interesantan, bolje rečeno isplativ? Ovo su pitanja mnogih iznajmljivača i zaposlenih u turističkoj industriji.

Naravno da ne može biti isplativ, ali kao što sam rekao za povećanje turističkog prometa u pred i posezoni potrebna je aktivna turistička ponuda. Destinacija nisu samo smještajni kapaciteti, destinacija su čitava lepeza ponuda i sadržaja. Kako bi se povećala potražnja moramo aktivirati što više turističkih ponuda te svakako promovirati te proizvode i ponude na domaćem i stranom turističkom tržištu. Isto tako, moramo raditi i na unapređenju ponude privatnog smještaja. Ako vidimo da je privatni smještaj viših kategorija s dodatnim ponudama kao što su bazeni, gastro ponude, ciklo i sl. popunjen kroz puno duži vremenski period i to po značajno višoj cijeni onda nam je i to potvrda da nužno moramo raditi na povećanju kvalitete kako privatnih smještajnih kapaciteta tako i ostalih ključnih turističkih segmenata koji čine cjelinu ponude na određenoj destinaciji.

KV – Obzirom da su naši čitatelji vjernici, možete li posvjedočiti kako vjera u Boga, a koju javno ispovijedate, utječe na Vaš život i službu?

Temelj zdravog društva trebaju biti dobronamjernost, otvorenost i iskrena želja za pomaganjem zajednici u kojoj se živi i djeluje. To su osnovne smjernice koje me prate kako u mom poslovnom okruženju, tako i u privatnom životu. U radu nastojim konstruktivno i maksimalno transparentno razgovarati sa svima i zajednički tražiti rješenja koja će biti na dobrobit svih. Često naglašavam da su moja vrata uvijek otvorena i da sam spreman svakoga poslušati, čuti oprečno mišljenje, stavove, pa i kritike. Samo zajedništvom, tolerancijom i uzajamnim razumijevanjem moguće je učiniti puno u ovom izazovnom ovozemaljskom svijetu.

Zahvaljujem na Vašoj suradnji i dobroj volji da nam u ovom interview-u progovorite o interesantnim, ali i zahtjevnim, svima vidljivim, očitim pitanjima koja interesiraju, ili pak ozbiljno zabrinjavaju poslovni svijet naše Domovine. U svoje vlastito ime, te i u ime Redakcije “Kvarnerskog Veza” zahvaljujem i želim svako dobro u naporima koje svakodnevno ulažete za boljitak svih građanki i građana Republike Hrvatske.

vlč. Milivoj Guszak, povjerenik
za pastoral turizma krčke biskupije

Print Friendly, PDF & Email