Ulazeći u krčku katedralu Uznesenja Marijina svako će oko lako opaziti na lijevoj, bočnoj lađi najveću, bočnu kapelu, veličine 12,30 x 7,75 m, na čijem oltaru Presvetoga oltarskog sakramenta dominira oltama pala koja prikazuje Isusov lik koji lijevom rukom pokazuje svoje srce, dok u desnoj ruci drži hostiju nad kaležom, koji se nalazi pred njim na jednostavnom prostrtom stolu.
Ta slika plijeni pažnju i običnih posjetitelja naše stolne crkve. Upravo prošle ljetne sezone stigao je iz Italije u biskupski ordinarijat jedan e-mail upit koji je tražio podatke o toj slici jer je na njih ostavila poseban dojam, te im nije iščezla iz sjećanja i nakon povratka u svoju domovinu.
No, ova je kapela unatrag nekoliko stoljeća imala svoje promjene koje vrijedi spomenuti prije nego dođemo do biskupa Srebmića koji ju je doveo do sadašnjeg izgleda.
Povijest bilježi da je ova kapela ranije, negdje u 15/16 stoljeću bila nazvana kapelom svetoga Križa, a pretpostavlja se da su se u toj kapeli, u posebnoj niši čuvale relikvije Svetoga Križa, zatvorene u jednoj mramornoj udubini, načinjenoj u obliku tabernakula – svetohraništa. Bio je to zacijelo relikvijar sv. Križa koji se i danas časti na Veliki Petak, a na sebi ima ugraviranu i godinu 1471.
Tuje kapelu 1607. godine dao produžiti krčki biskup Ivan della Torre, i u noj podigao i posvetio oltar u čast Majke Božje od Ružarija, gdje su krčki plemići imali sjedište istoimene bratovštine. Od toga oltara sačuvana je samo oltarn pala na platnu koja prikazuje Mariju s Djetetom u naručju, okružena svecima i tada živućim štovateljima, a uokolo pale prikazana su otajstva svete Krunice u 15 malenih medaljona, To se, inače iznimno vrijedno djelo, pripisuje venecijanskom slikaru Andriji Vicentinu.
U prvoj polovici 18. stoljeća, zalaganjem biskupa Petra Antuna Zuccherija (1739- 1778) i taj je oltar zamijenjen novim. Bioje to novi oltar od bijelog kararskog mramora, nabavljen 1744. godine, a zalaganjem biskupa, Krčanina Ivana Antuna Sintića (1792-1837) bio 1826/27. postavljen kao glavni oltar u katedrali gdje i danas stoji. Na njegovo negdašnje mjesto, u današnjoj kapeli Srca Isusova bio je, prema zapisima franjevca trećoredca, oca Stjepana Ivančića, postavljen današnji oltar koji je prenesen iz samostanske crkve sv. Franje u Krku! Oltarna pala je predstavljala Presveto Trojstvo s više anđela uokolo te je kapela imala i to ime. I tako dolazimo do 20. stoljeća, kada je biskup Josip Srebrnić svojim interventom preuredio postojeću kapelu u kapelu Presvetoga Sakramenta sa oltarnom slikom Srca Isusova.
Kapela ili svetište Presvetog Srca Isusova
Tako je prozvana tek 1939. godine. Za tu je prigodu dao napraviti novu oltarnu palu na drvetu, koja i danas resi tu kapelu. Djelo je to austrijskog slikara, kneza Franza Schaffgotscha, a naslikana je 1938. godine. Na podnožju slike s lijeve strane dao je Srebrnić načiniti svoj biskupski grb s datumima: 8. XII. 1923. – 8. XII. 1938. u spomen na 15. obljetnicu svoga biskupskog posvećenja, a na desnoj strani je plemićki grb obitelji Schaffgotsch s godinama 1938. i 1939.
Tko je autor slike?
Austrijski plemić, knez Franz Schaffgotseh rodio se u Bregenzu, pokraj Bodenskog jezera, a po zvanju je bio slikar. Studirao je slikarstvo u Drezdenu kod profesora Ufer i Ungera. Svoje grafike izlaže 1923. u Munchenu, a zatim slijede izložbe u Salzburgu, Berlinu, Parizu, Beču i Salzburgu, a 1939. istovremeno ima izložbu u Zagrebu i Londonu, a neki su radovi bili poslani i u Argentinu. Postaje umjetnički savjetnik i kazališni slikar, te 1935. postaje umjet- nički direktor salzburškog Gradskog kazališta (Stadttheater). Bavio se različitim vrstama umjetničke tehnike: drvorez, perocrtež, tuš-sepia, crayon, tempera, ulje, fresko i dr. U zagrebačkom “Salonu ULRIH” izlagao je od 16. do 26. siječnja 1939. svoje grafike, tempere, crayon i ulje. Među 111 likovnih eksponata bilo je više od 70 motiva iz naših krajeva, posebice iz Raba, Punta, Jablanca i drugih primorskih motiva. Tu je izložbu 23· siječnja ’39. posjetio i biskup Srebrnić.
Ranije poznanstvo biskupa Srebrnića sa slikarom Schaffgotschem dovelo je i do ideje stvaranja nove oltarne slike Srca Isusova. Slika je naslikana u Zagrebu i u travnju mjesecu bila je transportirana u Krk. Okvir za sliku napravljen je u također Zagrebu, u trgovini umjetnina kod Eda Urhich-a, u Ilici 40. Dodatne radove oko oltara radili su uglavnom krčki majstori, Franjo Frančić, iz kiparske i klesarske radione u Krku, te stolar Franolić u radnji Vinka Tudora.
Što je taj oltar značio za biskupa Srebrnića, izrazio je u svečanom dopisu kojeg je 19. prosinca 1939. uputio kao posebnu poslanicu, sa zamolbom da ju se svečano pročita svim vjernicima u Biskupiji, a započima ovim svečanim riječima: “Saopćujem Vam radosnu vijest, da se u Stolnoj crkvi u Krku stvorilo svetište, posvećeno Presvetom Srcu Isusovu. ( … ) U drugoj najvećoj, jer sliči više crkvici nego kapeli, izgradilo se svetište na čast Presv. Srcu Isusovu, te se sada ta kapela nazivlje kapela ili svetište Presvetog Srca Isusova. Nad oltarom se nalazi velika slika Presv. Srca Isusova. Na njoj gledamo dragog Spasitelja oslonjena o križ, koji se iza njega nalazi; prsa njegova kao da su prosjevna, jer gledamo njegovo Presv. Srce probodeno, ovijeno trnovom krunom krunom s križem koji se diže iz njega, a sve od svetog sjaja ražareno. S lijevom rukom pokazuje dragi Spasitelj na svoje Presv. Srce, dok drži u desnoj ruci hostiju nad kaležom, koji se pred njim na oltaru nalazi. I nehotice znade odmah svaki što hoće dragi Spasitelj kazati: ‘Evo, ono isto Srce, koje se u mojem tijelu nalazilo, koje je tebe neizmjerno ljubilo i koje se za tebe do kraja žrtvovalo, nalazi se i danas živo pred tobom u Presvetom Oltarskom Sakramentu, istom ljubavlju, s istim čeznućem da bude sasma tvoje te se za tebe žrtvuje’. Sve te riječi, kao da čuješ iz slike dok te samo lice dragog Spasitelja prepuno nježne ozbiljnosti u velikoj ljubavi pita: ‘Što pružaš, što daješ pak ti meni za moju ljubav?’
Slika je bila postavljena na oltar u mjesecu lipnju ove godine i uoči blagdan Presvetog Srca Isusova, dne 15. istog mjeseca, svečano od mene blagoslovljen: Ona je djelo umjetnika, koji ju je s velikom pažnjom i pobožnošću izrađivao.’ (. .. ) To sam htio, dragi vjernici, da Vam kažem te da Vas srdačno sve pozivam, da dolazite rado u naše svetište Presv. Srca Isusova u Stolnoj crkvi u Krku.”
Tako je pisao i pozivao biskup Srebrnić svoje vjernike …