Danas se govori o eri komunikacije, ali u toj eri često teško istinski komuniciramo. Iz nutarnjeg nereda u mislima i osjećajima dolazi nedostatak dubljih i sadržajnijih razgovor, kao i razgovora koji nas nerijetko iscrpljuju i ostavljaju osjećaj površnosti i izgubljenog vremena…. Razgovor bi trebao biti poput muzike različitih instrumenata čiji se zvukovi isprepliću, ali ostavljaju prostor jedan drugome. A komunikacija davanje i primanje koje oplemenjuje čovjeka. Zašto je to tako? Znamo li komunicirati? Znamo li slušati? Zašto je važno znati slušati?… Na ova i mnoga druga pitanja, dao je odgovore stručnjak za komunikaciju prof. dr. sc. Božo Skoko u okviru ciklusa predavanja o vjeri i znanosti na temu: Kako komuniciramo s drugima? Moć komunikacije u obitelji i na radnom mjestu.
Dr. Sc. Božo Skoko je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću, a uz to bavi se istraživanjem indetiteta i imiđža država te fenomenom brendiranja. Suutemeljitelj je Milenium promocije, vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menađžment te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje i brendiranje destinacija. Bivši je novinar i urednik Hrvatske televizije i autor sedam knjiga te više od sedamdeset znanstvenih radova.
Tribina je održana u večernjim satima, 30. studenog u kongresnoj dvorani hotela Padove s ciljem da se osvijesti javnost da je komunikacija proces uzajamnog djelovanja ljudi na kojoj treba raditi, ulagati i mijenjati sebe, razvijati empatiju – svijet gledati „očima druge osobe“. Večer koja je okupila veliki broj žitelja otoka Raba, uljepšao je svojim nastupom crkveni zbor župe Banjol.
Dr. sc. Skoko je svoje zanimljivo i poučno predavanje potkrijepio interesantnim primjerima iz vlastitih životnih iskustava i slikovnom prezentacijom ukazavši da se o komunikaciji kao fenomenu može puno pričati, ali stvar, odnosno formula je prilično jednostavna. Rekao je: „Čovjek bez prestanka komunicira, u svakoj mogućoj prigodi, od jutra do večeri i to čini svjesno i nesvjesno. Komuniciramo s razlogom, ali i bez razloga, proaktivno i reaktivno, s poznatima i nepoznatima…. I kad šutimo komuniciramo. Verbalnom komunikacijom upravljamo, dok neverbalnom ne možemo, već procjenjujemo izraz lica, dužinu pogleda, pokrete ruku i tijela, boju glasa… I kako smo prvenstveno vizualna bića po gestikulacijama, pokretima, grimasama donosimo svoje mišljenje o drugome, dobro ili loše, a sve to analizira naša podsvijest. Neverbalnu komunikaciju često zanemarujemo, a ona šalje daleko više poruka izražavanje riječima. Sukladno tome razvile su se cijele kulture. Različiti narodi, različite kulture su i različiti komunikatori… Kod kultura niskog konteksta kao što Njemci, Skandinavci i dr. su važne riječi, dok kod kultura visokog konteksta predvladava neverbalna komunikacija, a to su Kina, Japan…. To nam govori da je komunikacija kroz stoljeća oblikovala kulturu i pojedine civilizacije.“
Zatim je pojasnio da se sa svim ljudima ne može komunicirati na isti način, ni u obitelji, ni na poslu, ni u društvu… U razgovorima bismo trebali biti što jasniji, otvoreniji, konkretniji, prilagoditi se sugovorniku da nas razumije. Pitati se jesmo li odabrali pravo vrijeme, jesmo li saslušali povratnu informaciju, jesmo li bili dovoljno otvoreni da vidimo sviđa li se ta poruka našem sugovorniku? Problemi nastaju ako se prilagođavamo samo sebi, prebacujemo neuspjeh na sugovornika. Odnosno kad svijet gledamo kroz vlastitu prizmu umjesto da svoju prizmu prilagodimo svijetu.
Dr. sc. Skoko nadalje ističe kako je nerazumijevanje ključna stvar loše komunikacije, koja je često uzrok razdora na poslu ili otkaza, ali i razvoda braka. Mi reagiramo ovisno o našim predrasudama, uvjerenjima, očekivanjima, imamo tendenciju iskrivljavati, poopćavati stvarnost zbog našeg ograničenog perceptivnog filtera i gubimo empatiju. Kad vratimo čovjeka u središte svega, postat ćemo bolji komunikatori. Moramo se zapitati imamo li ljubavi jedni za druge ? Imamo li vremena za druge? Slušamo li?
S druge strane, loša komunikacija proizlazi iz nezadovoljstva sobom, svojom ulogom, položajem… Jedan od ključnih razloga za nezadovoljstvo je i izigravanje žrtve ili fenomen lažnih spasitelja. Moramo imati samopoštovanje, koje gubimo kad se uspoređujemo s drugima i nismo svjesni vlastitih vrijednosti. Moramo se fokusirati na ono dobro čime smo obdareni. Svaki je čovjek s kojim se susrećemo apsolutni orginal i svatko ima skrivene talente. Svatko ima svoja uvjerenja i vrijednosni sustav. Drugačiji smo komunikološki i psihološki. Hipokrat je tvrdio da postoje kolerici, sangvinici, flegmatici i melankolici. Poslije toga je psiholog Carl Gustav Jung govorio o introvertiranim i ekstroventiranim ljudima. Znanstvena istraživanja jednog američkog sveučilišta razvila su metodu pod nazivom INSIGHTS, koja se bazira na tome da se sva dosadašnja istraživanja pokušaju primjeniti na komunikaciju,s jedne strane da shvatimo kojim smo komunikacijskim potencijalima obdareni. I s druge strane da se dokaže da postoje ljudi koji imaju prirodno i prilagođeno ponašanje, te skrivene potencijale na području komunikacije. Da bi pojednostavili, znanstvenici su podijelili ljude što se tiče razlike u komunikaciji, na četiri temeljne kategorije – ljude koji komuniciraju plavo, žuto, crveno i zeleno.
Zatim je dr. sc. Skoko ukratko opisao svaku kategoriju komunikatora, sa zaključkom da smo svi kombinacija tih kategorija…. Pri samome kraju predavač je poručio nazočnima da se dobrom komunikacijom grade mostovi prema ljudima i zato da nauče govoriti „jezikom „sugovornika, da preuzmu odgovornost za izgovorene riječi, jer ljudska riječ ostavlja duboke tragove i neka iza riječi stoje djela i svjedočenje vlastitim primjerom. Poručio je također kako je Isus Krist bio savršen komunikator, govorio je slikovito i izravno i savršeno argumentirano. A prema riječima komunikologa Marka Novosela, da shvatimo kakav je komunikolog bio Isus i kakvi bi mi trebali biti, dovoljno je pročitati jedan ulomak iz Evanđelje pod nazivom „Isus kod Zakeja“. Pročitanim odlomkom iz Svetog pisma, dr.sc Skoko je zaključio svoje predavanje.
Nakon toga dr. sc Skoko dao svoje kratko svjedočanstvo o svom odnosu s Bogom koje se temelji na otvorenom iskrenom razgovoru, dijalogu, molitvi… Nazočni su također bili pozvani postavljati predavaču svoja pitanja istaknuvši zainteresiranost za temu blisku čovjeku današnjice.
Voditelj predavanja vlč. Saša Malović, župnik i upravitelj župe Supetarska Draga, zahvalio se dr. sc Skoku i svima ostalima na dolasku i sudjelovanju, zaželjevši svima blagoslovljenu večer, lijepo i blagoslovljeno došašće, te sretan blagdan Božića
Tekst: Lela Vidas
Foto: Sanjin Badurina Piloto
