Autori tekstova: Franjo Velčić, Ivan Milovčić, Anton Tamarut, Anton Šuljić, Petar Trinajstić. Autor fotografija Petar Trinajstić. Izdavač: Biskupija Krk.
Krk, 2009., 320 str.
U povodu velikog jubileja – 1700 godina mučeništva sv. Kvirina, siscijskog biskupa i sabarijskog mučenika – Biskupija Krk objavila je 2009. u čast svojem nebeskom zaštitniku veliku foto-monografiju naslovljenu: Krčka biskupija – otoci žude za njegovim naukom.
Tekstualni dio monografije potpisuju sljedeći autori: Franjo Velčić, Ivan Milovčić, Anton Tamarut, Anton Šuljić i Petar Trinajstić dok Urednički odbor monografije čine: Franjo Velčić (predsjednik), Anton Tamarut, Ivan Milovčić i Petar Trinajstić, koji je ujedno autor svih fotografija, tvorac koncepta i oblikovanja ove monografije. Monografije ima ukupno 320 stranica velikog formata (30 cm) u tvrdom uvezu s omotom.
Valja se prisjetiti da prethodnicom ove monografije s pravom možemo držati knjižicu iz 2002. godine Franje Velčića (autor teksta) i Petra Trinajstića (autor koncepta i fotografija) Krčka biskupija danas i u prošlosti – Dioecesis Veglensis u izdanju Biskupskog ordinarijata Krk (usp. prikaz objavljen u Croatica christiana periodica, god. XXVIII, br. 54, Zagreb, 2004., str. 195-196).
Knjiga koju ovdje predstavljamo u svojem podnaslovu nosi citat iz Biblije, iz Knjige proroka Izaije, odnosno iz prvog dijela Prve pjesme o Sluzi Jahvinu (Iz 42,4): Otoci žude za njegovim naukom.
Na početku monografije nalazi se nadahnut predgovor krčkog biskupa mons. Valtera Župana u kojem se ističe da knjiga »koju imate u rukama pokušaj je govora o velikom bogatstvu prošlosti iz koje se mogu crpsti nadahnuća za budućnost. Dovoljno je prelistati njezine stranice i prepustit se priči fotografija…« No, prije fotografija nalazi se niz kvalitetnih eseja koji započinje dr. sc. Franjo Velčić, profesor Teologije u Rijeci, sintezom spoznaja o crkvenoj povijesti promatranog područja radom »Povijesno-zemljopisni pregled Krčke biskupije« (7-15). Tu su prikazani najvažniji momenti iz povijesti Krčke biskupije, odnosno crkvenog područja koje se u prošlosti sastojalo od tri biskupije: Krčke, Rapske i Osorske. Stoga se u njezinim granicama od 1828. nalaze otok Krk, Rab, dio Paga, Cres, Lošinj, Ilovik (Sv. Petar), Susak, Unije, Male i Vele Srakane te niz manjih otočića, škoja i hridi.
Mr. sc. Ivan Milovčić, predavač na Teologiji u Rijeci, u svojem tekstu »Liturgija i život puka. Prošlost kao zalog budućnosti« (17-23), predstavlja temeljne odrednice života vjernika te otočne biskupije, naglašavajući da je Crkva/crkva u svim razvojnim fazama toga prostora imala središnje mjesto. Staroslavenska liturgija upravo na Krku ima duboke korijene te je uza se vezala i mnoge druge aktivnosti puka – od crkvenog pjevanja do udruživanja u bratovštine i dr. – ali i u svagdanjem životu. U radu je priložena u cijelosti i vrbnička Pojubica.
Dr. sc. Anton Tamarut, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, tekstom Otoci žude za njegovim naukom (Iz 42,4) donosi »Obrise kršćanskog života u Krčkoj biskupiji« (25-30). To se područje odlikuje brojnim svećeničkim i redovničkim zvanjima te ovdje »posebno upada u oči bratska povezanost i plodna duhovna suradnja između biskupijskih svećenika i redovnika«. Potom su predstavljeni i drugi važni segmenti vjerničkog života – župa kao zajednica, kult mučenika, euharistijski kongresi, marijanska svetišta, bratovštine i druge organizacije, Pokret za život itd. Na koncu je s pravom izrečeno kako »ne smijemo sumnjati da i na početku trećeg tisućljeća otoci žude za njegovim naukom (Iz 42,4)«.
Prof. Anton Šuljić, književnik i urednik u Kršćanskoj sadašnjosti, donosi »Skicu za čitanje kulturnoga i umjetničkog blaga Krčke biskupije« (32-35). Riječ je o eseju na tragu Branka Fučića, ali s izrazitim autorskim pečatom, tj. putopisnoj šetnji kroz sakralnu umjetnost područja negdašnjih biskupija u Krku, Rabu i Osoru. U njemu se u osnovnim crtama iznosi pred čitatelje sve ono najbolje, izvorno, baštinjeno od ranog kršćanstva do naših dana.
Autor je prema vlastitim istraživanjima ustanovio da na promatranom području postoji cijeli niz materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog blaga.
Fotograf Petar Trinajstić u tekstu »Kušnja sadašnjosti i optimizam budućnosti« (37-39) progovara zapravo teološkim rječnikom o nekim bitnim momentima kršćanstva. Svoj rad zaključuje kako fotografije »sa stranica ove knjige uvjerljivo svjedoče o ljepoti krajolika i svakodnevnom raznolikom i angažiranom vjerskom životu Krčke biskupije kroz crkvenu godinu ne samo kao izazovni spomen, tradicija, običaj ili folklor, nego kao uvjerljivo svjedočanstvo vjere i djelotvorne zauzetosti odanih vjernika koji kušnji sadašnjosti svjedoče da su ljudi optimizma usmjereni na autentične evanđeoske vrijednosti koje životu daju smisao«.
Nakon tekstualnog dijela slijedi gotovo 280 stranica kvalitetnih fotografija u boji Petra Trinajstića, koje se nalaze u bloku pod naslovom »Fiat lux – Neka bude svjetlost. Svjetlopisi iz baštine i života Krčke biskupije«. Svakako je pohvalno da je ova luksuzna foto–monografija, inače tiskana u riječkoj tiskari Zambelli, dobila i svoje englesko izdanje: The Diocese of Krk: the isles shall wait for his teachings (authors Franjo Velčić, Ivan Milovčić, Anton Tamarut, Anton Šuljić, Petar Trinajstić, photographer Petar Trinajstić, translation into English Margaret Casman-Vuko, Miroslav Vuko, Krk – Biskupija Krk, Krk, 2009.).
Tomislav Galović
