Gradsko vijeće Grada Maloga Lošinja, na sjednici održanoj 26. listopada 2015. godine, donijelo je odluku o imenovanju počasnim građaninom Grada Maloga Lošinja mons. Valtera Župana za vjerski napredak i promicanje Grada Malog Lošinja u Republici Hrvatskoj i širom svijeta. Priznanje mu je dodijeljeno na svečanoj sjednici koja je upriličena na blagdan sv. Martina, zaštitnika grada Malog Lošinja 11. studenog 2015. godine. U svom govoru i zahvali za dodijeljeno priznanje mons. Valter Župan, krčki biskup u miru, je rekao:
Prije svega želim svim građankama i građanima Malog Lošinja čestitati Dan grada.
Zahvaljujem gradonačelniku gospodinu Gariju Cappelliu i svim članovima gradskog vijeća, koji su, kako čujem jednoglasno, glasovali da mi se dodijeli status počasnog građanina Malog Lošinja.
Dok se radujem u ovoj prigodi, drago mi je sjetiti se i ovdje napomenuti nešto od onoga što sam učinio za ovaj grad, ali i ništa manje za ljude i stanovnike čitavog područja grada M. Lošinja, ali i obližnjeg otoka i Cresa s kojim smo tijesno povezani.
Kao prvo, želim spomenuti zamisao i trud oko izgradnje doma „Betanija“ koja služi intelektualnom, humanom i duhovnom uzdizanju svih kategorija osoba. Do sada je kroz „Betaniju“ prošlo osamnaest tisuća i neka stotina osoba. Nama koji smo stanovali i živjeli ovdje dok je Mali Lošinj imao pet odgojnih zavoda – kako su ih onda nazivali – popravni domovi – mogu dokučiti što znači u odgojnom smislu jedan zavod kao što je „Betanija“. Ja ju preporučam vašoj pažnji i dobroti, jer time ćete uvelike koristiti narodu.
Želim naglasiti djelo obnove i oživljavanja crkvenog dobra „Matalda“ koja je bila devastirana. Do danas smo uspjeli očistiti, presaditi i oploditi 1800 stabala maslina, a preostaje još do 2000 stabala koje treba izvući iz gustiša. Vjerojatno vam je poznato da je to izvanredno plemenito ulje koje je zapravo lijek. Treba ga brendirati što će trajati, kako kažu, i do tri godine, ali će tada dobiti renomiranu vrijednost koju već i sada po svojoj kvaliteti ima.
Tu je također plan izgradnje golf igrališta. I ovom prilikom želim se ispričati onima koji su u mjesecu srpnju 2014. došli na svečano potpisivanje ugovora, ali do toga nije došlo zbog nekih zadjevica i možda nečasnih namjera. Odmah smo reagirali prema mjerodavnoj kongregaciji u Vatikan pri Svetoj Stolici koja je promptno uvažila svu zatraženu i od nas priloženu dokumentaciju tako da je kompetentni kardinal Beniamino Stella već 5. kolovoza 2014. izdao dozvolu da se iznajmi dio crkvenog dobra na Matadi za izgradnju igrališta, ne uzimajući uopće u obzir kao potpuno bespredmetne neke opaske zbog kojih je došlo do odlaganja potpisivanja ugovora u mjesecu srpnju 2014. Time smo, iako indirektno, ali stvarno, pomogli razvitku ovog otoka, vjerujemo zapošljavanju ljudi, gospodarskom napretku, također zbog proširenja zračne luke Lošinj, zbog potpune modernizacije hotelskog smještaja na Čikatu i uopće na Lošinju.
Želim naglasiti veliku ulogu i trud koji je u svemu tome imao i još uvijek ima biskupijski ekonom mons. Antun Toljanić koji me u ovoj svečanoj prigodi prati.
Trebam spomenuti očuvanje franjevačkog samostana u Nerezinama koji je bio već u stanju propadanja. Dolaskom sestara Euharistijske zajednice, samostan je ne samo oživio, nego je poduzeta obnova koja će biti temeljita, a za uzdržavanje sestara bilo bi potrebno i vrijedno dodijeliti još koji dio oduzetog nacionaliziranog zemljišta. Samostan je star preko 500 godina, jer je pred više godina obilježio 500. obljetnicu postojanja, a imao je važnu ulogu u očuvanju identiteta ljudi.
Ne bih želio duljiti, ali je ovo ipak jedinstvena prilika da sin ovog otoka kao biskup prima ovo priznanje. Trebat će još počekati da se ova prilika ponovi.
Dozvolite još samo nešto o Unijama i zemljištu na tom otoku. Pitanje rješavanja crkvenog zemljišta na Unijama seže još u 19. stoljeće kada su zadarski nadbiskup i krčki biskup htjeli, uz izvjesnu pravičnu naknadu, zemlju podijeliti ljudima. Došlo je međutim do Prvog svjetskog rata koji je stvar potpuno omeo. Na završetku rata stvari su se još više zakomplicirale jer je otok Unije pripao Italiji. Geometar u Trstu nastojao je nešto učiniti, ali do početka Drugoga svjetskog rata stvar nije završena. Poslije rata, bez ikakvih ugovora, nagodbi ili pravične naknade, izjavljeno je da se zemlja daje onome tko je u tom momentu obrađuje. Međutim, stanje nije knjižno uvedeno ni uređeno. Zemljište rezultira danas kao vlasništvo Krčke biskupije. Mi smo potpuno voljni ljudima koji tu zemlju iskorištavaju pokloniti ju bez ikakve naknade. No zemlju ne mogu na sebe pripisati bez plaćanja poreza na promet. Stanovnici smatraju da to nije ispravno jer već odavna zemlju koriste i smatraju je svojim vlasništvom. Tako se ovaj predmet za sada ne miče s mrtve točke.
Dana 15. siječnja 2015., ja, kao krčki biskup, zatim gosp. Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja, te župan Primorsko – goranske županije Zlatko Komadina, potpisali smo u Rijeci sporazum o provedbi projekta „Unije – samoodrživi otok“ u cilju revitalizacije i demografske obnove otoka. Krčka biskupija ima na Unijama nešto preko 900 hektara svoga zemljišta, a nikome nije u interesu da ostane zapušteno.
Smatrao sam korisnim upravo u ovoj prigodi, uz ostalo progovoriti o pothvatima Biskupije i Biskupa za gospodarski napredak Lošinja.
Sve pozdravljam, zahvaljujem na pažnji i još jednom čestitam dan grada Malog Lošinja.
V.A.
