Održan 2. Biskupijski susret obitelji

Drugi susret obitelji Krčke biskupije održan je u nedjelju 2. travnja u Malom Lošinju, ove godine o temi Očinstvo i majčinstvo – dva lica roditeljskog poslanja. Okupilo se gotovo 600 vjernika sa svih otoka Krčke biskupije. Uoči Susreta, krčki biskup Ivica Petanjak uputio je vjernicima proglas u kojem se prisjetio zajedničkih hodočašća i skupova na kojima su sudjelovali u velikom broju te ih pozvao da se i ovaj put svi zajedno okupe.

»Obiteljski pastoral na planu naše domovinske Crkve, pa slijedom toga i naše biskupije, ove i sljedeće godine posvećen je onima za koje možemo reći da su temelj i stupovi jedne obitelji, a to su muž i žena, odnosno otac i majka. Kada dvoje mladih uđe u brak, oni postaju muž i žena, a kada dobiju dijete postaju otac i majka. No, svi smo svjesni činjenice kako ni muž ni žena, a ni otac i majka nije lako biti. To je i trajna zadaća i svojevrsni cilj čovjekova života. Zato nam je i bila želja u ovoj i sljedećoj pastoralnoj godini u našim se župnim zajednicama okupljati, moliti i razmišljati te podupirati jedni druge u tom najvažnijem pozivu na koji Bog zove čovjeka, a to je biti muž i žena, otac i majka. Odgoj djece trebao bi voditi upravo tome cilju, jednom postati pravi muž i otac, žena i majka. Svjesni smo koliko zapreka i zamki stoji na putu da se to bude na radost i zadovoljstvo svih članova obitelji. Stoga ovakve i slične susrete toplo preporučujem želeći da nam svima budu poticaj u još većoj zauzetosti ne samo u vremenitim, nego i u duhovnim stremljenjima za dobro vaše obitelji«, istaknuo je u proglasu biskup Petanjak te naglasio da je osnovni cilj Crkve, pa onda i ovakvih susreta, Isusa kao Spasitelja objaviti svakom čovjeku.

Susret je počeo pretprogramom u predvorju OŠ Marija Martinolića tijekom kojeg su svjedočile četiri obitelji koje su se u vlastitim životima susrele s raznim situacijama i teškoćama. Matija Magdić iz Umaga govorio je o očinstvu koje ga je dovelo do obraćenja i o milosti izmoljenog djeteta. Claudia Juranić Klarić iz Matulja svjedočila je o svom majčinstvu koje je potaklo nju i cijelu njezinu obitelj na udomljavanje djece, a nakon tog iskustva je osnovana udruga DAMDOM koja pomaže u udomljavanju djece bez roditeljske skrbi. Sonja i Marko Kolić iz Rijeke su govorili o svom iskustvu uspješne suradnje s raznim obrazovnim ustanovama i o osnivanju prve Katoličke osnovne škole u Riječkoj nadbiskupiji. Posljednji su svjedočili Bože i Blaženka Kolić o tome kako im je zagovorna molitva sv. Ivana Pavla II. pomogla kod dobivanja djece. Obiteljska svjedočanstva života u vjeri bila su isprepletena molitvom i pjesmom zbora mladih pod ravnanjem vlč. Silvija Španjića, župnika Nerezina.

Gost predavač bio je prof. dr. Zbigniew Formella, profesor psihologije odgoja na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu, koji je s okupljenima podijelio svoja razmišljanja o tome što je odgoj, koga se odgaja, te koja je uloga roditelja i odgajatelja u odgoju djece. »Danas primjećujemo da su roditelji i odgajatelji previše emocionalni prema svojoj djeci tj. previše ih vole i žele im dati sve što mogu. No, biti dobar roditelj znači na razuman način dati sve od sebe, pritom se uzdajući i u Božju pomoć«, naglasio je prof. Formella. Zatim se osvrnuo na opasnosti tzv. novih medija. »Novi mediji nude prekrasne mogućnosti, no donose i nove riskantne situacije u obitelji od kojih je najteža opasnost gubljenja vlastitog identiteta«, rekao je predavač. Iznio je niz primjera iz vlastitog iskustva rada s mladima i njihovim obiteljima, posebno onima koje se često označava problematičnima. Objasnio je kako se smatra da mladi koji se povlače u virtualni svijet na prvi pogled »ne rade probleme« jer ne buče i ne rade nepodopštine na ulicama i trgovima kao što su to radili nekadašnji mangupi, no ono što danas mogu raditi online može biti puno gore, naročito za njihov psihološki razvoj, jer u virtualnom svijetu gotovo da nema granica. Predavač je iznio rezultate istraživanja koje je sam proveo ili su to učinili drugi znanstvenici, a prema njima dugotrajno i učestalo korištenje mobitela, kompjutora i interneta kod mladih u razvojnoj fazi može imati teške posljedice na moždanu masu, neurološke funkcije mozga i na psihološki razvoj mlade osobe. Kao posebni je problem istaknuo društvene mreže na kojima mladi nekritički dijele gotovo sve, pa i najosobnije podatke. »Ne može se sve intimne stvari dijeliti sa stotinama ‘prijatelja’ na mreži, nego je normalno takve podatke podijeliti s nekoliko pravih prijatelja«, naglasio je prof. Formella te podsjetio da kod male djece, koja ni ne bi smjela imati pristup društvenim mrežama, dolazi do zbrke u percepciji stvarnosti pa često ne razlikuju realni od virtualnog svijeta.

Prof. Formella istaknuo je da je stoga posebna odgovornost roditelja i odgojitelja da znaju postaviti granice i pravila, ali u suradnji s djecom. »Između roditelja i djece mora postojati asimetričan odnos, oni nisu prijatelji već bi roditelji trebali imati više znanja i kompetencija, više iskustva, ali i moć koju bi trebali znati upotrebljavati na pravi način. Stoga roditelji moraju slušati mlade, ali i učiti, istraživati, proučavati«, zaključio je prof. Formella.

Nakon predavanja, sudionici skupa okupili su se na malološinjskom Trgu Republike Hrvatske oko loga Susreta koji se sastojao od slagalica, »puzzli«, kao simbola međusobno povezanih članova obitelji koje natkriljuje Božji naum. Zajedničko fotografiranje ujedno je bilo i javno iskazivanje vjere okupljenih obitelji.

Misno slavlje u župnoj crkvi Rođenja BDM predvodio je biskup Petanjak u koncelebraciji s umirovljenim biskupom Valterom Županom i svećenicima koji su dopratili svoje župljane na susret. U propovijedi je povezao nedjeljna čitanja s temom susreta – roditeljskim poslanjem. »U evanđelju je Isus uskrsnuo Lazara od mrtvih, a u prvom čitanju prorok Ezekijel poručuje da će Gospodin otvoriti grobove. Živi čovjek umire kada izgubi svaku nadu i ne vidi smisao svog života, pa se prestane boriti, trpjeti, nadati se. Riječi ‘Izađi iz groba’ Isus danas upućuje svima nama, poručuje nam da odbacimo okove i živimo kao slobodni ljudi«, rekao je biskup Petanjak. Podijelio je s nazočnima zabrinutost za današnje obitelji, ali i vjeru da se snagom Duha može izaći iz grobova. »Kad se obitelj nađe u problemima treba se zapitati muž i otac je li u njemu problem, treba se zapitati žena i majka je li bila na visini svog poziva. Zatražite oproštenje, promijenite svoj način života, zapitajte se jeste li se zakopali u svoje grobove i to svaki u svoj grob. Problem je kad obitelj postoji samo u tijelu, a ne u Duhu i ništa nema što nas veže. To kaže i sv. Pavao u poslanici Rimljanima: ‘Oni koji su u tijelu ne mogu se Bogu svidjeti, ali vi ste u Duhu«, rekao je biskup.

Na kraju je krčki biskup poručio obiteljima: »Molim vas, očevi i majke, dajte danas sebi riječ da ćete se svaki dan kao obitelj barem prekrižiti i izmoliti Očenaš da vam Otac da Duha zajedništva. Zajedno hodajte na duhovnom putu pa ćete zajedno i rasti. Ako hodimo zajedno naš hod ima smisla i obilježen je znakom križa. I mi ćemo nositi svoje svakodnevne križeve za spasenje svoje obitelji. Samo zajednički noseći križ možemo se spasiti, a znamo da ga s nama nosi i Isus Krist. Na tom križnom putu susrest ćemo i Isusovu majku, naći će se i Šimun Cirenac da nam pomogne, Veronika će otrti krvavo lice, a na kraju, Otac nebeski neće dozvoliti da ljubav i trpljenje budu uzaludni već će dati obilati plod«.

Nakon zajedničkog ručka koji su za sve sudionike susreta obitelji priredili djelatnici Jadranka Hotela, u školi je otvorena izložba radova na temu obitelji učenika raznih osnovnih i srednjih škola s područja Krčke biskupije. Nagrađeni su autori od po tri rada u svakog kategoriji, dok ih je još po sedam pohvaljeno.

Uoči susreta obitelji prof. Formella održao je dva predavanja: u creskoj osnovnoj školi u petak 31. ožujka o temi Djeca i mladi između agresije i nasilja, te u subotu 1. travnja u kinu u Malom Lošinju o temi Odgojni pogledi na odnos roditelja i djece. Biskupijski susret obitelji organizirali su Povjerenstvo i Ured za pastoral obitelj Krčke biskupije, uz sudjelovanje brojnih volontera.

Tekst: Walter Salković
Fotografije: Sandro Tariba

Fotogalerija