U već prilično davni korizmeni utorak 23. veljače u dvorani Mir benediktinskoga samostana sv. Andrije održana je konferencija za medije vezana uz projekt „Tisućljeće rapskoga benediktinstva“. Uz novinare HRT-a, Rapskoga lista i internetskoga portala Rab Danas, Novoga Lista, Radio Raba i Kvarnerskog Veza, nazočni su bili i predstavnici Grada Raba i TZ Grada Raba.
Događaj je međutim vrlo vrijedan pa će i sada vjerujemo izvješće o njemu biti vrijedno pozornosti naših čitatelja.
Konferenciju je otvorila domaćica – časna majka Marija Marina Škunca koja se nakon trideset godina službe u ovom samostanu, kako sama kaže, osjeća Rabljankom. Izrazivši svima dobrodošlicu i radost što može najaviti događaje koji će uslijediti naredne tri godine, predstavila je prijatelje i suradnike Projekta – višu asistenticu i znanstvenu suradnicu dr. sc. Sašu Potočnjak s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i doc. dr. sc. Dušana Mlacovića s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, naglasivši neprocjenjivu vrijednost njihove suradnje kao osoba koje vole Rab, te i na ovaj način mjesto svojega podrijetla žele promovirati.
Časna majka je upoznala medije sa time kako je uopće došlo do ideje o Projektu koji će, budući da je na Rabu tijekom jednoga tisućljeća djelovalo mnogo benediktinaca, obuhvatiti njihovu bogatu nematerijalnu i materijalnu baštinu.
Poznato je da je naš samostan kroz povijest puno radio za Rab i promovirao ga. Sestre su se u srednjem vijeku bavile izradom svile koja se dobivala odvajanja niti s čahure dudova svilca, radile su paramente (misnice) koji su se izvozili u Veneciju, i po tome bile najpoznatije na Jadranu, ovdje je bila škola, učilo se domaćinstvu, sestre su se nakon rata bavile i izradom popluna, plele su za ljude s cijeloga otoka.
Neizmjerno smo zahvalne što je došlo do ovoga Projekta, jer same kao zajednica to ne bismo mogle ostvariti – rekla je časna majka Marina – posebno naglasivši želju za obnovom komunikacije s lokalnom zajednicom, jer se ta povezanost tijekom razdoblja kad je u samostanu djelovao tek manji broj starijih sestara, na žalost izgubila. Razmišljali smo kako nas približiti ljudima tako da kada nas sretnu na ulici znaju tko smo, a ne što se na žalost puno puta događalo da pred našom crkvom čujemo od domaćih ljudi u razgovoru s turistima i mnoge neistine.
Dr. sc. Dušan Mlacović je kao povjesničar naglasio kako se neki događaji vezani uz rapsko benediktinstvo u rapskim propagandnim materijalima provlače kao ponavljanje legendi. Što se tiče 1018. godine, rekao je da je to godina kada je zaista rapski biskup Madije zajedno sa zajednicom grada, Rab povezao s Venecijom.
Činjenica je i to da je biskup Madije prije nego što je postao biskup bio opat samostana svetoga Krševana u Zadru.
Benediktinstvo kao nematerijalna baština i danas živi u Rabljanima
Naglasio je kako se ovim Projektom želi ostaviti trajni trag, a lokalnu zajednicu upoznati s benediktinskom zajednicom, a pogotovo s prvih pet stoljeća kada na Rabu imamo tri djelatne benediktinske zajednice koje su obilježile naš otok. Sve što je ovaj otok u tim vremenima intelektualno i u svim drugim kontekstima dao od sebe, dao je pomoću benediktinstva koje je danas više-manje zaboravljeno. Ali ono i dalje kao nematerijalna baština živi u svim Rabljanima iako oni to možda i ne znaju. Također i materijalna baština benediktinstva koja će se u sklopu projekta kroz neko vrijeme detaljno istražiti, bit će stavljena u funkciju za današnje i buduće generacije.
Rapska biskupska palača pod vrtom samostana
Vrt samostana je prostor gdje je nekada bila rapska biskupska palača – centar moći grada Raba, gdje se sve odlučivalo – istaknuo je dr. Mlacović. Mi o toj palači ne znamo ništa. Zato ćemo je u sklopu Projekta nastojati što bolje istražiti i na osnovu rezultata vidjeti što napraviti. Želja nam je dvije zajednice zbližiti do te mjere da one opet budu u sinergiji kao što su gotovo 1000 godina i bile.
Dr. sc. Saša Potočnjak izložila je sadržaj aktivnosti koji je podijeljen u pet cjelina:
Radionice – sudionici će moći sudjelovati u izradi nekih tradicijskih proizvoda koji se već stoljećima proizvode u ovom samostanu. To je rapska torta (prema originalnom receptu koji se još uvijek čuva ovdje u samostanu u tajnosti), zatim razne kreme i tinkture od otočnoga bilja, liker Rosolio… Riječ je o edukaciji lokalne zajednice o tradicijskim vještinama koje se njeguju u samostanu i kao takve su identitet cijeloga otoka.
Ciklus javnih predavanja – održavat će se u zatvorenim ali i na otvorenim prostorima na cijelome otoku, na prostorima gdje su benediktinci nekada doista i djelovali. Voditi će ih renomirani predavači s različitih sveučilišta kako hrvatskih tako i europskih s ciljem edukacije uže i šire javnosti, a sa svrhom očuvanja kulturne baštine koja je i registrirana kao kulturna baština pri Ministarstvu kulture RH.
Dan otvorenih vrata – grupe posjetitelja moći će uz organizirano vođenje posjetiti dijelove samostana koji nisu pod klauzurom, a najveći dio će se odvijati sljedeće 2017. godine.
Arheološko istraživanje samostanskoga vrta, mjestu biskupske palače vodit će mr. arh. Ana Konestra s Instituta za arheologiju u Zagrebu i docent dr. sc. Branko Mušič s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani uz stručni nadzor nadležnoga Konzervatorskoga odjela u Rijeci.
Peta cjelina Projekta odnosi se na znanstvenu monografiju koja će objediniti sve rezultate istraživanja i sudjelovanja lokalne zajednice.
Dr. Potočnjak je istaknula da korisnici ovoga projekta nisu samo znanstvenici i istraživači već i građani, škola, turistički djelatnici, djelatnici u kulturi i odgoju i obrazovanju, gospodarski subjekti, udruge s područja kulture i obrazovanja, te najšira domaća odnosno međunarodna javnost. Na Facebook profilu Projekta “Tisućljeće rapskog benediktinstva”, svaki će građanin odnosno sudionik Projekta u svakom trenutku moći pratiti najavljene aktivnosti i ponešto naučiti.
Najavljen je i slijed događanja tijekom prve godine Projekta
Od mnoštva najavljenih događanja ističemo da je pred nama, tj. početkom listopada (7.10.) svečano obilježavanje 340. obljetnice postojanja zapisanoga Gospina plača, a za tu će se priliku izraditi i audio zapis.
Grad Rab prepoznao značaj Projekta
Dr. Potočnjak je zahvalila na organizacijskoj podršci u pripremi prvih aktivnosti TZ Grada Raba, Gradu Rabu i Pučkom otvorenom učilištu Rab te Gradu Rabu na sufinanciranju prve faze projekta u sklopu Javnih potreba Grada Raba za 2016. godinu uz napomenu da se za daljnje sufinanciranje projekta osim iz vlastitih sredstava planiraju i prijave na županijske, regionalne, državne i međunarodne natječaje.
Prvo iz serije predavanja privuklo brojnu publiku
Nakon konferencije za medije, prvo predavanje na temu „Tisućljeće rapskoga benediktinstva – uključivanje rapske benediktinske baštine u domaći turistički proizvod“ održao je dr. sc. D. Mlacović u kongresnoj dvorani hotela Imperial gdje se okupio lijep broj predstavnika javnoga života i građana Raba.
Brankica Pahljina
Foto: Hrvoje Hodak
