Znanost i vjera se u današnje vrijeme isprepliću više nego ikad, iako sasvim različite, usmjerene su jedna na drugu sa svrhom da brinu o dobrobiti za čovjeka. Upravo iz tog razloga dobro je čuti što nam se poručuje sa znanstvenog pristupa i gledišta, te kako to povezati s vjerskim aspektom, te spoznati komplementarnost vjere i znanosti.
Stoga je u srijedu, 28. rujna u kongresnoj dvorani hotela Padove održano prvo u nizu predavanja “VJERE I ZNANOSTI” na temu: ” Zašto je važno oprostiti sebi – primjer ovisnosti”, dr. sc. Nikole Babića, kliničkog psihologa bolnice Insula u Kamporu. Ovo predavanje kao i sva ostala koja će uslijediti organizirala je Krčka biskupija i Dekanat Rab, a susret je okupio veliki broj žitelja otoka Raba.
Na samom početku večeri, uvodne riječi pozdrava i dobrodošlice svima nazočnima, te posebno predavaču dr. sc. Babiću uputio je voditelj vlč. Saša Malović, upravitelj i župnik župe Supetarska Draga rekavši: “Svrha ovog predavanja je da vidite kako Crkva surađuje sa znanošću. Dobro je da čujemo i vaše mišljenje, možda i kritiku, da osjetimo što trebate, što želite, jer spremni smo na promišljanje…”
Nakon kratkog predstavljanja, dr. Babić započeo je svoje psiho-edukacijsko izlaganje na temu “Opraštanje sebi” na kojoj je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Najprije je pojasnio pojam ruminacija za koju kaže: “Ruminacije nenamjerne i neplanirane repetitivne misli, repetetivni stil razmišljanja o nekom osobnom problemu, pojavljuju se kod opće i kliničke populacije,mogu biti pozitivne i negativne i mogu se fokusirati ili na postizanje cilja ili na diskrepancije između cilja i trenutnog stanja. Svi imamo više tokova misli, svjesni tok, a paralelno s tim i automatski tok misli. U tom dijelu se nalaze i ruminacije. Iako potaknute u “dobroj namjeri” ruminacije često imaju suprotan učinak i povezuju se sa višim stupnjevima depresivnosti, koje se javljaju kao percepcije gubitka drage osobe i sl. i anksioznosti (strahovi, zabrinutost od budućnosti). Kod varijable pozitivnih vjerovanja u ruminacije, čovjekova želja je da sam sebi pomogne, međutim kroz ruminativni stil razmišljanja konstantno se održava ugrožavajući sadržaj u svijesti, održava sebe u lošem raspoloženju, dolazi do nesklada i depresivnosti. A što je veća razlika između aktualnog i idealnog što želimo i kakvi želimo biti više dolazi do samokritičnih emocija, krivnje i srama. Krivnja šalje poruku da si napravio nešto loše, sram kaže da si kao osoba loš. Iz nemogućnosti da se čovjek nosi s tim emocijama, javlja se agresivnost, posezanjem za alkoholom, ovisnost kako bi se smanjilo nelagodu, napetost… Osjećaj srama je bitan za opraštanje sebi u početnim fazama, jer služi kao moralni kompas i važan je da bi se inicirao proces opraštanja.”
Nadalje je pojasnio da kod međusobnog i interpersonalnog opraštanja, odnosno opraštanja drugima,druga osoba ne mora zaslužiti taj oprost. Zapravo opraštamo jer to želimo, bez očekivanja da se osoba ispriča, kako bi živjeli slobodni od ljutnje, tereta…. Isto tako kod opraštanja sebi, otpuštamo negativne komponente, gajimo pozitivne emocije prema sebi. Proces opraštanja je povezan sa dobrobiti mentalnog i tjelesnog zdravlja.
Zatim je dr. sc. Babić, povezujući znanost i vjeru, istaknuo:”Bog je stvorio čovjeka i poznaje ga i zato već i odgovara na svaku potrebu. Za opraštanje imamo dvostruke kriterije – za druge, strpljenje, blagost, savjet, a za sebe kritiku,negativnost. Ono što vrijedi za praštanje drugima,vrijedi i za praštanje samome sebi. Nije opasno praštati,opasno je ne opraštati.” Primjere je uzimao iz Katekizma, molitve Očenaša, Isusovih zapovijedi ljubavi… Ako ne možemo oprostiti sebi,vjerujemo da je grijeh jači od ljubavi i to postaje naša stvarnost.
I kao zaključak i odgovor zašto trebam oprostiti sebi, jest taj da mi Bog prvi oprašta.
U nastavku večeri bila je prigoda za diskusiju i razgovor, pa su neki od nazočnih postavili pitanja na koje je predavač odgovarao, a neka od njih su bila: Zašto čovjek ima potrebu bježanja od krivnje, odgovornosti? Zašto netko ne želi da mu se oprosti? Kako se pomaže pacijentima kroz vjeru i na koji način izbjeći negativne ruminacije?
Pri završetku predavanja vlč. Saša Malović je ukratko podijelio s prisutnima svoje vlastito životno iskustvo oprosta, najavio slijedeće goste predavanja te zahvalio dr.sc. Babiću, gospodinu Ivanu Ribariću i direktoru hotela Padove gospodinu Antoniju Begu, pjevačkom bendu, Lidiji, Ninu i Filipu koji su animirali susret, kao i Sanjinu Badurini – Pilotu.
Večer je zaokružena pjesmom i Božjim blagoslovom.
Tekst: Lela Vidas
Fotografije: Sanjin Badurina – Piloto
