Znanstveni simpozij u povodu 50. obljetnice smrti krčkog biskupa Josipa Srebrnića

Samozatajni borac za ugroženog čovjeka

U velikoj dvorani Teologije u Rijeci – područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan je 4. ožujka 2016. znanstveni skup povodom 50. obljetnice smrti i 140. godišnjice rođenja krčkog biskupa mons. dr. sc. Josipa Srebrnića. Uz nadbiskupa i metropolitu riječkog dr. Ivana Devčića, velikog kancelara Teologije u Rijeci, skupu su nazočili mons. dr. Ivica Petanjak, krči biskup, te  umirovljeni biskupi krčki i koparski, mons. Valter Župan i mons. Metod Pirih, u pratnji dvojice profesora sa ljubljanskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Skup je otvorio riječki nadbiskup molitvom i uvodnom pozdravom pri čemu je spomenuo da je biskup Srebrnić bio nakon Drugog svjetskog rata neko vrijeme i apostolski administrator Riječke biskupije. I krčki biskup Ivica Petanjak izrazio je u pozdravu zadovoljstvo što se ovim skupom, sada s povijesne udaljenosti, može bolje upoznati lik ovog velikog krčkog biskupa i njegovog djelovanja u teškim vremenima u kojima je živio.

U prvim, uvodnom predavanju dr. Anton Bozanić, omišaljski župnik i dekan, prikazao je društvene i crkvene prilike u Krčkoj biskupiji u vrijeme dolaska i djelovanja biskupa Srebrnića. Već samim tim što je nakon Mahnića krčka biskupija gotovo tri godine bila bez biskupa, a prije s njegovim zatočeništvom u Italiji i bolešću skoro pet godina, zatim odvajanjem dijela njena teritorija i pripojenja zadarskoj nadbiskupiji unutar Talijanskoga kraljevstva, nedovoljnim brojem klera sve je to nepovoljno djelovalo na crkveni, društveni i nacionalni život u godinama nakon Prvoga svjetskoga rata. Prof. dr. Bogdan Kolar, povjesničar i profesor sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Ljubljani, prikazao nam je dr. Srebrnića kao profesora teologije u Gorici i Ljubljani, prije svoga dolaska u Krk. Srebrnić, Slovenac po narodnosti, rođen u Solkanu 2. veljače 1876., postigavši dvostruki doktorat znanosti, u Beču i Rimu, bio je među utemeljiteljima ljubljanskog Sveučilišta u čiji je sastav ušao i Katolički bogoslovni fakultet. Svojim radovima Srebrnić je dao doprinos u crkvenoj povijesti južnoslavenskih naroda.

Biskupskim imenovanjem i dolaskom u Krk krajem 1923. godine Srebrnić se vjernički predano uklopio u novu sredinu. Prof. dr. Božidar Nagy sa Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagebu, kao postulator kauze bl. Ivana Merza, prikazao je biskupa Josipa Srebrnića i njegovu povezanost s bl. Ivanom Merzom i katoličkim organizacijama. Srebrnić se zdušno zalagao, na tragu svoga prethodnika biskupa Mahnića, u podupiranju, širenju i ostvarivanju brojnih katoličkih organizacija na tragu Katoličke Akcije koju su pape onoga vremena uporno zagovarale i podupirale.

Mons. prof. dr. Juraj Batelja, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca, na temelju svojeg sveobuhvatnog istraživanja toga vremena prikazao je biskupa Srebrnića kao obnovitelja hrvatskog naroda euharistijom. Svojim osobnim vjerničkim osvjedočenjem i dugogodišnjom ulogom predsjednika Stalnog odbora Biskupske konferencije Jugoslavije za Euharistijske kongrese, poimao je euharistiju kao temelj obnove hrvatskoga naroda.

Predavanje prof. Ivana Kovačića, povjesničara i publiciste iz Rijeke, koji je pored brojnih radova o NOB-u napisao svojevrsnu trilogiju o otoku Krku u tijeku Drugoga svjetskoga rata, predočio je ulogu krčkoga biskupa Srebrnića u pothvatu spašavanja interniraca koncentracijskog logora Kampor na otoku Rabu 1942.- 1943. godine. U svijetlu novih arhivskih podataka i literature dolazi do izražaja iznimno važna uloga Srebrnića za poboljšanje logorskih prilika te humano postupanje prema internircima.

U poslijepodnevnom dijelu skupa doc. dr. Franjo Velčić sa Teologije u Rijeci iznio je intervente biskupa Srebrnića tijekom Drugoga svjetskoga rata u prilog odvedenih i zatočenih ljudi s područja Krčke biskupije, posebno u vrijeme njemačke okupacije 1943-1945. godine. U tom poslu Srebrnić se neumorno zalagao za sve vrste ugroženih, od uhićenih  partizana sa strane Nijemaca, pa do običnog malog čovjeka i njegovih potreba i pravica na koje ima osnovno pravo. Drugi povjesničar sa Teologije u Rijeci, doc. dr. Marko Medved, ujedno i arhivar Riječke nadbiskupije, prikazao je mons. Srebrnića kao apostolskog administratora Riječke biskupije (1949.-1951.). Ta dodatna Srebrnićeva zadaća povjerena mu od Svete Stolice u poslijeratnim okolnostima bila je također iznimno teška i tražila je od Srebrnića dodatnu hrabrost i odlučnost u  opravdanim zahtjevima.

U vremenu predviđenom za raspravu dalo se riječ trojici poznavatelja biskupa Srebrnića.  Mons. Nikola Radić, mons. Andre Depikolozvane i vlč. Nikola Ilijić iznijeli su neke crtice i sjećanja na biskupa Srebrnića koji nam otkrivaju poteškoće s kojima se susretao. Vrijedno je bilo ćuti i intervent umirovljenog krčkog biskupa Valtera Župana koji je posebno istaknuo da je biskup Srebrnić bio prvenstveno – čovjek vjere i da je svako njegovo djelovanje proizlazilo iz njegove odlučne i stamene vjere.

U predzadnjem predavanju prof. dr. Miroslav Akmadža sa Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, prikazao je biskupa Srebrnića u odnosu prema komunističkim vlastima. Na temelju njegovih detaljnih izučavanja državnih arhiva i naše suvremene povijesti došao je do zaključka da biskup Srebrnić, uz bok kardinala Stepinca i đakovačkog biskupa Beuerleina, spada među one odlučne i neustrašive biskupe koji su uporno pokazivali pred komunističkim vlastima da s njime, radi njihova bezbožnog ateizma, ne može biti nikakva dijaloga ili kompromisa između vjere i državnog ustrojstva koji je predvođen KPJ. Na kraju skupa je mons. dr. Ivica Petanjak, krčki biskup i nasljednik biskupa Srebrnića, osvijetlio značenje biskupa Srebrnića iz sadašnje perspektive. Na temelju samo parcijalnog poznavanja biskupa Srebrnića uočio je jednu izvrsnu crtu biskupa Srebrnića koja nadmašuje vrijeme u kojem je živio a ta je, da je u vremenu kad se čovjek borio protiv čovjeka, fašizam protiv komunizma i komunizam protiv fašizma i nacizma, biskup Srebrnić bio je i u tom vremenu čovjek koji se borio za čovjeka do zadivljujućih visina.

U završnoj raspravi koja je uslijedila nakon izloženih predavanja interes slušatelja pokazalo je kako je ovaj skup otvorio brojna druga pitanja u svezi s biskup Srebrnićem koja vrijede biti analizirana te dublje i svestranije proučena.

Organizatori znanstvenoga skupa, Biskupija Krk i Teologija u Rijeci, obećali su da će već u tijeku ove godine prirediti i prigodni Zbornik s temama izloženim na skupu, kao jedno novo polazište za sve obuhvatnije osvjetljavanje lika i djela ovog velikog biskupa Krčke biskupije.