Franjevci trećoredci glagoljaši u Hrvatskoj i na otoku Krku (5)

Drugi značajni samostan franjevaca treoredaca na otoku Krku je samostan sv. Marije Magdalene na Portu u Dubašnici. Najstariji spomen prisutnosti franjevaca trećoredaca datire u 15. st. kada se spominje kapela s jednim redovnikom koji pripada glavotočkome samostanu. Tako je najstarija povijest ovoga samostana povezana s poviješću Glavotoka. Kada su upravu nad otokom preuzeli Mlečani (1480. g.), fratri su se trajno nastanili kod spomenute kapelice te ju s vremenom proširili i sagradili samostan. Današnja crkva je nastala proširivanjima stare kapelice, a posvećena je 1557. g. Samostan sv. Marije Magdalene oduvijek je čuvao tradiciju franjevačke trećoredske skromnosti i siromaštva, koja je dala dvojicu velikana: već spomenutoga fra Josipa Dujmovića i fra Pija Dujmovića, prvoga Hrvata izabranoga za generalnoga ministra. U novije vrijeme u samostanu je organiziran muzej (zaslugom fra Anđelka Badurine) i glagoljaški lapidarij (zaslugom Branka Fučića). Danas u samostanu djeluju dvojica redovnika.

Uz ova dva stara, “originalna” trećoredska samostana danas postoji još jedan: sv. Franje Asiškoga u gradu Krku. Ovaj je samostan izvorno bio kuća franjevaca konventualaca, s kojima su srednjovjekovni trećoredci održavali bratske odnose. Postoje neke indicije da je u Krku u srednjem vijeku postojala zajednica franjevaca trećoredaca, ali to se za sada ne može eksplicitno dokazati. Franjevci Manja braća došli su u Krk još u 13. st. i podigli crkvu i samostan pod zaštitom Oca Utemeljitelja. Pod pritiskom novonastalih, za redovnike nepovoljnih, prilika u 18. st. franjevci konventualci napustili su ovaj samostan, a mletačka je vlast upravu nad njim 1783. g. povjerila fra Antunu Juraniću i franjevcima trećoredcima. Velika jednobrodna crkva građena je u gotičkome stilu i više puta proširivana. U sakristiji su pronađeni ostatci stare freske iz 14. st. Samostan je sagrađen na gradskim zidinama te je bio više puta proširivan. Danas u samo­stanu djeluje šest redovnika, a samostan je ujedno i kuća novicijata u kojemu su trenutno trojica novaka.

Novicijat franjevaca trećoredaca glagoljaša

Prema Zakoniku kanonskoga prava, novicijat “kojim počinje život u ustanovi, usmjeren je na to da novaci bolje upoznaju Božji poziv i to upravo onaj vlastit ustanovi, da iskuse način života ustanove i da njezinim duhom oblikuju razum i srce, te da se dokaže njihova odlika i prikladnost” (kan. 646). U praksi to, kod franjevaca trećoredaca, znači da kandidat za novicijat (tj. postulant) oblači redovničko odijelo (ali bez čvorova na pasu koji označavaju tri redovnička zavjeta!), biva uveden u osnovno poznavanje redovništva, franjevaštva, opće povijesti Crkve, Svetoga pisma, liturgije i sl., intenzivno započinje život trajnoga obraćenja te intenzivnije sudjeluje u životu Provincije. Sve se te aktivnosti odvija­ju pod vodstvom učitelja novakâ, redovnika kojemu na početku novicijata provincijski ministar predaje novake. Godina novicijata specifična je, u odnosu na ostatak redovnoga odgojnoga procesa, time što nisu dopušteni vanjski studiji. Naravno, to ne znači da novaci ne trebaju sudjelovati u kulturnim, obrazovnim i sl. događajima na općoj razini ili razini Crkve i redovničke zajednice. Novicijat nije, kako se to uobičajeno misli, razdoblje potpunoga odvajanja, “odsijecanja” od svijeta i stvarnosti, nego razdoblje intenzivnoga promišljanja o vlastitome odgovoru na Božji zov, u konkretnome prostoru i vremenu.

U novicijat su 1. rujna prošle godine ušla trojica postulanata: Nikola Šakić iz Splita, Mirko Mišković iz Kostrča (Bosanska Posavina) i Josip Dolić iz Livna. Učitelj novakâ je fra Joso Živković. Na kraju novicijata ovi novaci trebaju položiti tzv. privremene zavjete (zavjeti koji vrijede na određeno vrijeme, konkretno, tri godine) te nastaviti redovničku formaciju u samostanu sv. Franje u Zagrebu i filozofsko-teološki studij na Katoličkome bogoslovnome fakultetu.

KRAJ

Fra Mirko Mišković, novak TOR-a

Print Friendly, PDF & Email