U dvorcu Nova Kraljevica u Kraljevici u utorak 16. svibnja održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen projekt kulturno-turistička ruta “Putovima Frankopana”.
Sedamnaest kaštela i tri sakralna kompleksa nanizana od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara čine Kulturno-turističku rutu „Putovima Frankopana“ za koju je Primorsko goranskoj županiji nedavno odobren iznos od 47,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije, temeljem prijave na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU – Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj donaciji koju je do danas Primorsko-goranska županija dobila za neki projekt. Ukupno će u obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje turističkih proizvoda koji će kroz cijelu godinu oživjeti otok Krk, vinodolsko zaleđe i Gorski kotar, biti uložen 61 milijun kuna, dok će 22% od ukupnog iznosa projekta podmiriti sami korisnici.
Uz Primorsko-goransku županiju, koja je vodeći partner, u projektu sudjeluje još 12 partnera: gradovi Rijeka, Kraljevica, Čabar i Bakar, općine Lokve, Čavle i Općina Vinodolska, TZ Kvarnera, TZ Grada Rijeke, Biskupija Krk, Centar za kulturu Grada Krka i Prirodoslovni muzej Rijeka. Većina partnera ima i pridružene suradnike, koji nisu izravni potpisnici sporazuma o provedbi projekta, pa je ukupno riječ je o pedesetak uključenih dionika s većeg dijela Primorsko goranske županije, što ukazuje na složenost projekta, ali istovremeno jamči održivost kulturne rute.
Kulturno-turistička ruta “Putovima Frankopana” inspirirana je ostavštinom slavne hrvatske obitelji Frankopan koja je od početka 12. do druge polovice 17. stoljeća na području današnje Primorsko-goranske županije ostavila brojna svjedočanstva svoga utjecaja i moći. Projekt je pokrenula Primorsko-goranska županija, kao nastavak razvoja održivog modela kulturnog turizma, s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine, u prvom redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca Frankopana i Zrinskih. Rutom je obuhvaćeno sedamnaest kaštela i dvoraca: Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica; te tri sakralna kompleksa: Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje.
U okviru projekta, sredstva će biti uložena u uređenje i obnovu objekata, među ostalim i u sanaciju bedemskih zidova na Frankopanskom kaštelu u Krku, u jačanje postojećih i stvaranje novih turističkih sadržaja, u opremanje multimedijalnog centra u Krku, edukaciju, arheološka istraživanja te u promociju.
U Dvorcu Nova Kraljevica bit će sjedište tročlane uprave kulturno-turističke rute, a kroz projekt je omogućeno i zapošljavanje dvanaest interpretatora koji će tijekom cijele godine raditi u osam interpretacijskih centara gdje će tumačiti baštinu te biti zaduženi za poticanje suradnje na razini cijele rute, organiziranje lokalnih kulturnih i turističkih zbivanja, suradnju s umjetnicima, udrugama i građanskim inicijativama, OPG-ovima, ugostiteljima, turističkim zajednicama i agencijama. Svaki interpretacijski centar razradit će jednu osnovnu temu koje će se međusobno nadopunjavati, pa će tako “Frankopani i 600 godina povijesti umjetnosti” biti tema dvorca Nova Kraljevica , “Frankopani i europska pismenost” kaštela u Krku, u Bakru će se pričati o Frankopanima i gospodarstvu, u Bribirskoj kuli o Frankopanima i europskom nasljeđu zaštite ljudskih prava, a na Trsatskoj gradini o Frankopanima i duhovnoj baštini Europe. Interpretacijski centar u Grobničkom kaštelu razradit će temu “Frankopani i Antemurale Christianitatis”, dvorac u Čabru bavit će se Frankopanima i europskom fortifikacijskom graditeljskom baštinom, dok će interpretacijski centar Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi pričati priču o Frankopanima i bioraznolikosti Europe.
Projekt će objediniti prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu našeg kraja, ukazati na povezanost naše srednjovjekovne povijesti s europskim krugom te biti velik poticaj razvoju našeg zaleđa i Gorskog kotara, budući da se većina sadržaja nalazi izvan turistički najaktivnijih obalnih područja.