Održan preduskrsni plenarni svećenički sastanak

U srijedu 6. travnja u Krku je održan preduskrsni plenarni svećenički sastanak koji je uz biskupa ordinarija mons. Ivicu Petanjka i biskupa u miru mons. Valtera Župana okupio svećenike i redovnike, bogoslove i novake Krčke biskupije. Gost predavač bio je riječki nadbiskup koadjutor, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, mons. Mate Uzinić koji je predvodio i pokorničko bogoslužje za sudionike sastanka.

Nakon pokorničkog bogoslužja i klanjanja u krčkoj katedrali, sastanak se nastavio u dvorani biskupije. Moderirao ga je mons. Petanjak. Na početku je pozdravio sve sudionike i zahvalio mons. Uziniću na dolasku. Među ostalim, napomenuo je i kako će predstojeća proslava svetkovine zaštitnika Krčke biskupije sv. Kvirina, 4. lipnja, biti u znaku obitelji te okupiti obitelji – predstavnike svih župa.

Uslijedilo je predavanje mons. Uzinića s temom Godina obitelji u znaku apostolske pobudnice Amoris laetitia.

Na cjelokupnu se Crkvu odnosi poziv upućen obiteljima da postane Amoris laetitia – Radost ljubavi. Tema obitelji i tema sinodalnosti Crkve isprepliću se i nadopunjuju. Kao što obitelj živi zajednički hod u razgovoru i slušanju, tako je i Crkva pozvana biti obitelj u kojoj se živi radost ljubavi. Predavač je u središte predavanja stavio 8. poglavlje pobudnice, u kojem se Crkva poziva da u odnosu na sve svoje članove živi obiteljski, ne isključujući svoje slabe članove već tražeći načina da uključi one koji ne žive crkveni ideal braka i obitelji. Osvrnuo se na dokument u pripremi pod nazivom Ususret svima bez iznimke koji se temelji upravo na spomenutom poglavlju ali i cijeloj pobudnici Amoris laetitia.

Govor o obitelji koji se često svodi na probleme trebalo bi preokrenuti u radosnu vijest, u govor o ljubavi i prihvaćanju. Crkva mora razmatrati aktualnu situaciju u kojoj se obitelji nalaze te svoj pastoral inkulturirati u zajednicu u kojoj se provodi.

Predavač je najprije predstavio nauk i strukturu cijele pobudnice te rekao kako je ona poziv kršćanskim obiteljima da cijene darove braka i obitelji, a Crkvi da bude znak milosrđa i blizine tamo gdje obiteljski život nije savršen i nema ideala mira i radosti. Sav nauk pobudnice počinje od Svetog pisma ali je utemeljen u stvarnosti u kojoj obitelji žive, u ovom povijesnom trenutku i situacijama s kojima se obitelj suočava. Donosi i pastoralne perspektive u izgrađivanju čvrstih i plodnih obitelji u skladu s Božjim naumom i konkretnim situacijama. Govori o nezamjenjivoj odgovornosti obitelji za cjeloviti odgoj djece koji se, u današnje vrijeme, često prepušta drugima (školi, društvenim mrežama i sl.), o pozivu Crkve da prati, razlučuje i integrira slabosti te o bračnoj i obiteljskoj duhovnosti.

Poziv Crkve da prati, razlučuje i integrira slabosti pastoralni je odgovor na stvarnosti i izazove obitelji. Ona je pozvana da savjest odgaja a ne da je zamijeni.

Kako bi se približilo onima koji nisu ostvarili ideal braka i obitelji koji Crkva propovijeda potrebni su sljedeći koraci: prihvaćanje (nitko se ne smije osjetiti neprihvaćeno, isključeno; svakoga treba  susretati u njegovoj životnoj situaciji i omogućiti mu da živi u Božjoj blizini; važno je pronalaziti i pozitivno vrednovati konstruktivne elemente), praćenje (kad smo nekoga prihvatili potrebno je pomoći da svatko nađe mjesto i način sudjelovanja u crkvenoj zajednici kako bi iskusio besplatno Božje milosrđe), razlučivanje (pomoći osobama da dođu do toga da razluče svoju situaciju s obzirom na okolnosti i uvjetovanosti) i uključivanje u život Crkve.

Predavač ističe kako nema brzih i uniformiranih rješenja već kako svakome treba pristupati inidividualno i razlučujući. Umjesto stava isključivosti treba njegovati poziv da se pomogne osobama da trajno rastu u kršćanskoj zrelosti. To ne pretpostavlja uvijek sakramentalan život (ovisi o zrelosti moralne sigurnosti, procjeni odgovornosti…), ali pretpostavlja uključenost u crkveno zajedništvo. Rastu prema otvorenosti, razumijevanju i prihvaćanju treba voditi i cjelokupnu zajednicu ne kompromitirajući pritom nauk o nerazrješivosti braka.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a zatim izvještaji biskupijski povjerenika koji su najavili nadolazeća događanja kako na razini biskupije tako i na nacionalnoj razini, posebno biskupijski susret mladih u Banjolu od 30. travnja do 1. svibnja te 4. Nacionalni susret obitelji u Ludbregu 21. i 22. svibnja o.g.

I. Žužić