Predstavljena monografija dr. Antona Bozanića o naseljima oko grada Krka

U Velikoj gradskoj vijećnici, 01. lipnja 2018. godine, pred u cijelosti popunjenim auditorijem, predstavljena je povijesna monografija Naselja oko grada Krka – zapadni dio otoka, Vrh i Kornić (od najstarijih vremena do danas)
čiji sadržaj potpisuje istaknuti istraživač otočne povijesti dr. sc. Anton Bozanić. Pod uredničkom palicom Josipa Žgaljića knjiga je objavljena u nakladi Grada Krka.

Na samom početku, uvevši u događanje priređeno u sklopu proslave Dana Grada Krka, okupljenima se najprije obratio gradonačelnik Darijo Vasilić, dok je čast da predstave rukopis, pored autora, pripala recenzentima prof. dr. sc. Slavku Zecu i prof. dr. sc. Sanjinu Brautu te direktorici izvršnog nakladnika Glose Kseniji Čulini, s time da je uloga moderatorice povjerena mr. sc. Milici Zužić. U glazbenom dijelu promocije okupljene je u dva navrata oduševio vokal Andrine Frlete.

Autor, dr. sc. Anton Bozanić, uvodi Vasilić, na jedan je jedinstven i cjelovit način, u knjizi koju danas predstavljamo, zapadni dio otoka Krka – Šotovento, Vrh i Kornić – po prvi put prikazao kao cjelinu, koja je sastavni dio Grada Krka. Iako je na temu tog područja objavljen čitav niz znanstvenih publikacija, prisjetimo se samo knjige Otok Krk kroz vjekove ili tematskog, 16. broja Krčkog zbornika, ova se od njih bitno razlikuje, jer unatoč znanstvenom pristupu, sadržaj je knjige prilagođen svakom čitatelju, kako bi rukopis, naposljetku, mogao imati što veći publicitet i popularnost, ali i postati temeljem nekih novih povijesnih istraživanja i novih znanstvenih uradaka. Kada govorimo o Korniću, nastavlja Vasilić, to je područje godinama živjelo uz polje, stočarstvo i poljoprivredu, rekli bismo orijentirano prema Ponikvi, no posljednjih se godina sve više okreće prema moru i Dunatu, što znači da su njegovi stanovnici krenuli u neke druge poduzetničke aktivnosti. U zadnje vrijeme Dunat se lijepo razvio kao kupališna i turistička rivijera, s time da je ove godine ondje izgrađena i jedna lijepa lučica, kako za domicilno stanovništvo, tako i za turiste – nautičare. Kada govorimo o Vrhu i Šotoventu, moramo spomenuti njihov zaista poseban pejzaž, s puno zelenila i prekrasnim plažnim dijelom, koji je u cijelosti neizgrađen, i koji kao takav predstavlja veliki potencijal u smislu budućeg razvoja. Područje Šotoventa, ističe Vasilić, živi intenzivnije zadnjih 500 godina, jer prije toga ondje su uglavnom bili ljetnikovci krčkih patricija. Prema tome, od 15. stoljeća, nadalje, Šotovento naseljavaju ljudi s kopna, i to isprva vrlo skromno, a govoreći o čitavom području, za kojeg sa sigurnošću možemo kazati da predstavlja predgrađe grada Krka, ono je najviše stanovnika zabilježilo 1948. godine, čak 2.650, što je gotovo jednako kao i danas. Naime, popis stanovništva iz 2011. godine, svjedoči nam da Šotovento, Vrh i Kornić danas broje 2.500 žitelja, što znači da je skoro pa dostignuta prethodno spomenuta brojka. Kao gradonačelnik, čestitam izdavačkoj kući Glosa i autoru dr. sc. Antonu Bozaniću koji je dosad napisao sedam knjiga o sedam otočnih jedinica lokalne samouprave, točnije o gradu Krku i šest općina, što znači da je ovom najrecentnijom povijesnom monografijom, osmom po redu, priča o otoku Krku u cijelosti zaokružena, zaključuje svoje izlaganje Vasilić.

Pred sobom danas imamo knjigu, navodi recenzent Zec, koja znanstvenim i stručnim pristupom, a opet jezikom bliskim širem čitateljstvu, na veoma zanimljiv, vjerodostojan i monografski način, oslikava naselja oko grada Krka, tj. zapadni dio otoka Krka kako ga se geografski locira, koji je od starina činio krčko predgrađe iliti krčki suburbium. Autor nas tako odmah na početku upoznaje kako je ovdje riječ o 14 naselja koji su smješteni oko urbanog otočnog središta, i koja danas pripadaju Gradu Krku, a što ih je temeljem njihova povijesnog razvoja autor podijelio u tri skupine. Prvu skupinu, tumači Zec, čine mjesta najbliža gradu Krku: Kornić (zajedno s Lakmartinom i Murajem) i Vrh, a koja su nastala od nekadašnjeg naselja Ponikve, što će za mnoge biti nova i zanimljiva spoznaja. Druga skupina su naselja u priobalju zapadnog dijela otoka, a koja su tijekom povijesti bila i ostala povezana s crkvom sv. Fuske, i u koja se ubrajaju: Linardići, Skrbčići, Pinezići i Brzac. Treću skupinu čine Poljica i okolna naselja: Bajčići, Nenadići, Brusići, Žgaljići i Milohnići. Autor je marljivo s entuzijazmom i znanstvenom akribijom, nastavlja Zec, na jednom mjestu prikupio sve relevantne povijesne podatke o svakome od tih 14 naselja ukazujući na povijesni i kulturološki razvoj od prvih tragova života na njihovim prostorima pa sve do suvremenog doba. Pritom živopisno prikazujući društvene i crkvene prilike kroz različite povijesne mijene i povijesna razdoblja, pod raznim vladarima, sve do samostalne Republike Hrvatske, dajući tako jednu vrlo jasnu povijesnu sliku i povijesni okvir u koji potom smješta krčko predgrađe. Posebno se u knjizi obrađuju društvene prilike, a posebno one crkvene, u svih 14 naselja, i zato možemo kazati kako rukopis njeguje jedan ambivalentni pristup čime je samo pisanje bilo puno zahtjevnije. Dakle opisati povijesni dio, društvena kretanja i kulturološki dio s jedne strane, i s druge strane to sve povezati s crkvenim prilikama i njihovim povijesnim razvojem bio je velik i zahtjevan zadatak kojeg je naš autor kompetentno izvršio. U tom smislu, primjećuje Zec, posebno se posvećuje i župama na ovom području koje postoje i danas, a to su Župa Sv. Fuske – Linardići, Župa Sv. Kuzme i Damjana – Poljica, Župa Sv. Mihovila – Vrh i Župa Sv. Jakova ap. – Kornić, te sadašnjim i prastarim crkvama i kapelama koje su svjedoci tih povijesnih mijena. Prema tome, onima s istančanijim osjećam za povijest ova će knjiga biti idealna literatura jer ne govori samo o onome što danas vidimo već i o onome čega više nema. Nadalje, knjiga ima i dodatnu vrijednost jer upućuje na bogato kulturno nasljeđe posvjedočeno glagoljskim pisanim dokumentima i pojedincima koji su značajno doprinijeli kulturnom razvoju. Autor, također, spretno povezuje prošlost sa sadašnjošću, a u popisu literature navedi sve do sada objavljene znanstvene, stručne i popularne radove koji se dotiču tih 14 naselja, i to društvene, kulturološke i crkvene naravi. Prema tome, završava Zec, ovom smo knjigom dobili jednu objedinjenu cjelinu na temu zapadnog dijela otoka Krka, u kojoj svaka stranica poziva na nastavak čitanja da bi se na kraju, kao u jednom mozaiku, čitatelju otkrila jasna slika društvenih, gospodarskih, kulturoloških i vjerskih prilika na područjima svih obrađenih naselja.  

Monografija koju danas predstavljam, ističe Bozanić, usredotočuje se isključivo na naselja oko grada Krka, njih 14, i to u tri cjeline, a iz sadašnje perspektive progovara o njihovoj prošlosti i sadašnjosti; o povijesnim mijenama, ali iz trenutka u kojem živimo; o crkvama i ostalim kulturnim spomenicima koji čuvaju spomen na minula vremena, ali, također, i o novim suvremenim crkvenim zdanjima; zatim o duhovnim, vjerskim i narodnim sadržajima; o bratovštinama; o nematerijalnoj kulturnoj baštini koju smo dobili u nasljeđe i koju smo dužni smo (o)čuvati. Također, u knjizi se progovara o razvoju, infrastrukturi i napretku naselja oko grada Krka, ali i o čuvanju vlastitog identiteta u ovome globaliziranom svijetu. Uz to, spominju se ljudi koji su ovdje živjeli, ali i iseljeni otočani, kao i imena istaknutih osoba od davnih pa sve do današnjih dana, a na kraju knjige, otkriva Bozanić, kronološki su nanizani svi događaji relevantni za područje zapadnog dijela otoka Krka.

Tekst i foto: Igor Gržetić
Izvor: www.grad-krk.hr