Proslavljen blagdan blaženog Alojzija Stepinca
Hrvatska rimska zajednica je u utorak, 10. veljače,. u crkvi Svetog Jeronima u Rimu proslavila liturgijski spomen u prigodi 55. obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Svetu misu predvodio je kardinal Gerhard Ludwig Müller, prefekt Kongregacije za nauk vjere u koncelebraciji s apostolskim nuncijem nadbiskupom Martinom Vidovićem i sedamdesetak svećenika. Na samom početku slavlja, rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, pozdravio je sve nazočne napomenuvši kako upravo misu povodom ovog blagdana uvijek predvode predstavnici jednog od rimskih dikasterija. Kardinal Müller četvrti je u nizu prefekta Kongregacije za nauk vjere koji je prihvatio poziv hrvatske zajednice. Dobro je kratko spomenuti kako su službu koju obavlja kardinal Müller prije njega izvršavali kardinal Franjo Šeper, nakon njega današnji papa emeritus Benedikt XVI. te kardinal William Levada.
Ovu je svečenost svojih izuzetnim pjevanjem uveličao mješoviti zbor župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Jelse, s otoka Hvara, pod ravnanjem maestra Slavka Reljića, a jedan od članova zbora otpjevao je i drugo čitanje te su svi prisutni mogli doživjeti stari liturgijski melos koji se još uvijek njeguje na otoku Hvaru.
Kardinal Müller započeo je svoju propovijed s rečenicom koju čitamo u Ivanovu evanđelju: “Ako pšenično zrno, pavši na zemlju ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod” (Iv. 12, 24).” Ova se misao osvjedočila u životu kardinala Stepinca koji je svoj život položio za hrvatski narod ostavši do kraja vjeran Bogu pod najtežim okolnostima komunističkom režima. Kroz pregled Stepinčevog života od najranijih dana sve do svoje smrti, kardinal Müller dao je poseban naglasak na obitelj iz koje je Stepinac potekao. O Stepincu ostalo je zapisano kako se i sam sa zahvalnošću sjećao da je duhovni odgoj prvenstveno stekao u obitelji, a preko svoje majke ostao je do kraja života privržen Majci Božjoj. Kardinal Müller istaknuo je kako je Stepinčeva glavna pokretačka snaga i garancija opstojnosti, bila i ostala zdrava obitelj u kojoj se poštuju naravni i Božji zakoni. Cilj i svrha Stepinčeve pastirske službe bila je dovođenje neumrlih duša k Bogu što se očitovalo u mnogobrojnim pastoralnim incijativama. Svoju homiliju kardinal Müller završio je citatom iz propovijedi svetog Ivana Pavla II. održanoj prigodom svečanog euharistijskog slavlja proglašenja blaženim sluge Božjega Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici: “Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik. Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju negoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi”.
Na kraju euharistijskog slavlja svi su se vjernici okupili u prostorijama Zavoda na zajedničkom druženju.
Loredana Fabijanić
___________________
Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje
Na dan preminuća sv. Ćirila, 14. veljače, u bazilici Sv. Klementa u Rimu euharistijskim slavljem proslavljen je blagdan sv. Ćirila i Metoda. Na taj dan u spomenutoj crkvi okupljaju se pripadnici slavenskih naroda kako bi zahvalili Bogu na daru ove svete braće, koja su propovijedala evanđelje i čijom zaslugom danas na slavenskim prostorima postoji i opstaje kršćanstvo. Svake godine organizaciju proslave preuzima jedan od slavenskih zavoda u Rimu, a ovogodišnja proslava od posebne je važnosti za hrvatsku zajednicu u Rimu, jer je glavni organizator proslave bio Zavod sv. Jeronima. Tom je prilikom slavlje predvodio kardinal Josip Bozanić uz koncelebraciju mnogih kardinala, biskupa i svećenika. Na početku slavlja mons. Jure Bogdan, rektor Zavoda sv. Jeronima uputio je pozdrave svima prisutnima te je između ostalih crkvenih poglavara pozdravio kardinala Vinka Puljića, poglavare grkokatoličke crkve i našeg novoizabranog biskupa krčkog, mons. Ivicu Petanjka. Slavlju su prisustvovali svećenici papinskih slavenskih zavoda (hrvatskoga, češkoga, slovačkoga i slovenskoga), veleposlanici pri Svetoj Stolici i drugi diplomatski službenici.
„Na Kristov poziv ‘Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje’ odazvala su se i sveta braća Ćiril i Metoda“, započeo je kardinal Bozanić svoju propovijed. u kojoj je posebnu pozornost obratio na mozaik u apsidi bazilike sv. Klementa koja prikazuje Krista na križu sa dvanaest golubica kao simbol dvanaestorice apostola, a pod križem Majka Marija i sv. Ivan, apostol i evanđelist. Ova umjetnička kompozicija na jednostavan način objašnjava život Crkve i kršćanstva prikazujući križ kao stablo života zasađeno u raju iz kojeg izviru četiri rijeke. Tako je prikazana cijela povijest spasenja čiji je centar utjelovljenje Sina Božjega i njegova otkupiteljska žrtva na križu, poručio je kardinal. Spomenuo je i papu Ivana Pavla II koji je u svom pontifi katu često govorio o sv. Ćirilu i Metodu, te se zauzimao za jedinstvo kršćana koje je temeljio na činjenici da i istočna i zapadna Crkva, iako različite, pripadaju i čine jednu kršćansku Europu. Kardinal je naglasio kako je papa u enciklici „Slavorum apostoli“ (1985.) napisao važnu činjenicu za hrvatski narod: „Zahvaljujući apostolatu sv. Ćirila i Metoda učvrstilo se kršćanstvo koje je već bilo ukorijenjeno u Hrvatskoj“ (SA, br. 24). Na tu misao kardinal je nadovezao i činjenicu kako je upravo glagoljaška baština, koja je bila snažna u pojedinim dijelovima Hrvatske, preko liturgijskih knjiga te preko liturgije rimskog obreda na staroslavenskom jeziku, bila važan argument u raspravi o narodnom jeziku u liturgiji na Drugom vatikanskom koncilu. Osvrćući se ponovno na apsidu koja prikazuje i mučenike Katoličke Crkve, kardinal je podsjetio na sve mučenike slavenskih krajeva, posebno blaženog kardinala Alojzija Stepinca koji je kao student u Rimu, često dolazio u baziliku sv. Klementa moliti se za svoje zvanje i poslanje koje ga očekuje. Uz mučeništvo kardinala Stepinca, prisjetio se i patnje koju prolazi Ukrajina te pozvao na molitvu za sve koji su u trpljenju i koji prolaze mučeništvo. Kardinal Bozanić zaključio je svoju propovijed pozivom da svoje oči usmjerimo prema Kristu kako bi, gledajući u Krista, mogli svijetu donositi novi pogled, pogled nade.
Sveta misa završila je procesijom uz svijeće prema grobu sv. Ćirila uz pjevane litanije svih svetih. Liturgijsko slavlje pratili su „Faroski kantaduri“ iz Staroga Grada na Hvaru, starim glagoljaškim napjevima sačuvanima na otoku, a glavne dijelove mise na orugljama je pratio svećenik Krčke biskupije vlč. Josip Vidas.
Loredana Fabijanić
