Otvaranjem Svetih vrata milosrđa u Krku, Osoru i Rabu na treću nedjelju došašća, 13. prosinca 2015., započela je u Krčkoj biskupiji izvanredna Jubilarna Godina milosrđa za koju je Papa Franjo želio da bude “živo iskustvo Očeve blizine, malne opipljivi dodir njegove nježnosti, da vjera svakog vjernika ojača te tako svjedočanstvo postane sve plodonosnije”. Upravo zato da svatko osjeti da mu Bog svojim milosrđem uvijek ide ususret da mu je Njegovo milosrđe posve blisko i dohvatno, Papa je htio da se sveta vrata otvore ne samo u Vatikanu već i u crkvama i svetištima svih biskupija. kako to odredi dijecezanski biskup. Hodočašćem prema svetim vratima, povezanim sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije s razmišljanjem o milosrđu te ispoviješću vjere i molitvom za Svetog Oca i nakane koje nosi u svome srcu za dobro Crkve i čitavoga svijeta, ali i svakim djelom milosrđa koje učinimo prema bližnjemu, “snagom Očeve ljubavi koja nikoga ne isključuje”, daje nam se Jubilejski potpuni oprost. U Krčkoj biskupiji tako su za sada otvorena tri Vrata milosrđa, a 1. siječnja 2016. biskup Ivica otvorit će i četvrta – u Svetištu Majke Božje Goričke.
Krčki biskup mons. Ivica Petanjak otvorio Sveta vrata milosrđa na krčkoj katedrali
Otvaranjem Svetih vrata milosrđa na jugoistočnoj strani krčke katedrale i svečanim Euharistijskim slavljem mons. Ivica Petanjak na treću je nedjelju došašća, 13. prosinca, započeo svetu Godinu milosrđa za Krčku biskupiju.
Tridesetak svećenika i redovnika predvođenih krčkim biskupom te mnogobrojni vjernici župa otoka Krka okupili su se na Trgu Kamplin u Krku gdje su slavljeni uvodni obredi. Nakon što su zvona oglasila početak Godine milosrđa, Biskup je pozdravio okupljeni narod. Uslijedio je navještaj Evanđelja milosrđa (Lk 15, 1-7) te čitanje dijela Bule najave Izvanrednoga jubileja.
Odatle je krenula procesija kroz ulice najuže gradske jezgre do krčke katedrale prilikom koje su pjevane litanije Svih Svetih.
Uslijedilo je otvaranje Svetih vrata milosrđa na krčkoj katedrali te Euharistijsko slavlje. Vjernike je pri ulasku u katedralu dočekao Biskup s podignutim Evanđelistarom.
U holimilji, biskup Ivica osvrnuo se na lik Ivana Krstitelja i razliku između krštenja koje dijeli Ivan i onoga koje dobivamo po Isusu Kristu. Krštenje Ivana, koji je posve srastao sa svojom službom te ona postaje dio njegova identiteta, zahtjeva obraćenje kao uvjet da se zadobije oproštenje grijehe i kao takvo služi kao priprema za primanje krštenja u Duhu Svetom i ognju. On u prvom redu poziva na obraćenje, a važno je razumjeti kako je ono trajni životni proces i na njemu treba kontinuirano raditi. Nitko se ne obraća jednom zauvijek. Za Ivana Krstitelja početak obraćenja sastoji se u djelima ljubavi, u tjelesnim djelima milosrđa na koje nas izričito poziva i papa Franjo u ovoj godini milosrđa. Djela na koja poziva Ivan nisu herojska djela. Ivan ni od koga ne traži da se odrekne svega što ima. On traži solidarnost, dati od suviška onome tko oskudijeva.
Za razliku od Ivana, Isus poziva na savršenstvo. On nas poziva da ljubeći damo sebe i sve od sebe za druge. Jer tko ljubi nužno se i daje. Kao što je
Bog «tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni», tako i nas Isus poziva da budemo ‘milosrdni kao Otac’.
Ta dva poziva međusobno se nadopunjuju. Ivan prorok poziva na male korake koje treba svakodnevno činiti da svoje srce pripremimo za ono veće i savršenije što dolazi s Isusom Kristom. Ivan je početak, Isus je svršetak. Ivan vodi k Isusu, a Isus vodi k Ocu.
Biskup Ivica izrazio je na kraju želju da ova godina milosrđa svakodnevno pripravi naše srce da možemo prigrliti Isusa koji dolazi po svakom sakramentu, po svojoj riječi, po svakom čovjeku kojeg susrećemo te je pozvao svih da započnu s opsluživanjem zapovijedi i provođenjem djela ljubavi kako bi zaživjeli po Duhu Svetom koga po svetim sakramentima primamo.
Nakon homilije, svi su okupljeni izmolili molitvu pape Franje za Godinu milosrđa.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao krčki katedralni zbor.
Tekst: I. Žužić
Foto: K. Sintić, M. Trinajstić
Biskup u miru Valter Župan otvorio Sveta vrata na ex-katedrali u Osoru
Tijekom obreda otvaranja Vrata milosrđa na osorskoj ex-katedrali biskup u miru mons. Valter Župan objasnio je značenje otvaranja jubilejskih vrata. „Otvorena vrata imaju posebno simboličko značenje, znače da svatko može slobodno ući, a kako su ovo Vrata milosrđa, to znači da Bog želi širom otvoriti svoje milosrđe. I zato tijekom godine, tko god bude ušao kroz ova vrata pričešćen i ispovjeđen i ako izmoli molitvu po nakani Svetog Oca, moći će dobiti potpuni oprost”.
Nakon što je otvorio Sveta vrata i prešao prag, za biskupom su ušli svećenici, ministranti i svi vjernici koji su ispunili osorsku katedralu. Biskup Valter predvodio je euharistijsko slavlje u koncelebraciji s prepozitom Stolnog kaptola dr. Franjom Velčićem, lošinjskim i creskim dekanima mons. Ivanom Brnićem i mons. Mladenom Mrakovčićem te gotovo svim svećenicima koji služe na cresko-lošinjskom otočju.
U propovijedi je biskup Valter podsjetio kako je slučaj apostola Pavla najbolji primjer Božjeg milosrđa. Pavao je bio najveći progonitelj kršćana, a nakon obraćenja sam je često govorio da ga je Bog bez ikakvih zasluga pomilovao i zato je stalno naviještao Božje milosrđe, rekao je biskup Valter i nastavio: “Papa Franjo proglasio je Godinu milosrđa tako da svatko može osjetiti Božji oprost. Nitko ne smije očajavati ma kakvi bili njegovi grijesi, kakav god bio njegov dotadašnji život, ne smije gubiti vjeru i pouzdanje u Boga i njegovo milosrđe. Ova je godina vrijeme kada moramo posebno biti svjesni da je u Bogu milosrđe neograničeno – nema toga zla koje Bog ne bi mogao skrušenom čovjeku oprostiti”.
Biskup Valter u svojoj je propovijedi podsjetio da je treća nedjelja došašća u Krčkoj biskupiji Nedjelja Caritasa, te može biti prigoda da se zapitamo kako da mi budemo milosrdni prema drugima. “Ivan Krstitelj je govorio ‘tko ima dvije haljine neka jednu da onome koji nema’. Dakle, tko može pomoći neka pomogne potrebnima. Budi ti dobar kao što je Bog dobar prema tebi. Onoliko koliko možeš, koliko je razumno, ali svatko može nešto dati. Svatko od nas može biti milosrdan. Caritas je konkretno milosrđe. Budite milosrdni kao što je Otac vaš nebeski”, zaključio je biskup svoju homiliju.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao zbor iz Nerezina „pojačan“ pjevačima iz Malog Lošinja, pod ravnanjem Elvisa Živkovića i uz orguljašku pratnju vlč. Silvija Španjića.
Tekst i foto: Walter Salković
U Rabu je obred otvaranja Svetih vrata predvodio mons. Slavko Zec
Otvaranje Svetih vrata kao simbola ulaska u Godinu Božjeg milosrđa okupilo je ispred ex-katedrale Uznesenja Marijina u Rabu veliki broj vjernika ovog dekanata. Obred je uz sve rapske svećenike predvodio monsinjor Slavko Zec. Svečani ulazak vođen je Riječju Božjom visoko podignutoj u rukama predvoditelja.
Na početku svoje homilije mons. Zec rekao je da je ova, u povijesti Crkve izvanredna 29. Jubilarna godina, jedinstvena po tome što je papa Franjo htio da se Sveta vrata otvaraju širom svijeta u svim biskupijama, kako bi jubilejske crkve bile bliske i poznate svima ljudima. Mi imamo milost doživjeti ovu izuzetnu prigodu kada se cijela naša biskupijska obitelj zajedno našla pred licem Božjeg milosrđa u jedinstvenom činu u Krku, Osoru i Rabu.
U nastavku je pojasnio što nam je činiti kako bi iskusili i živjeli Božje milosrđe. Prvo – tražiti, hraniti i voditi se od Božje Riječi. Bog svakoga od nas dočekuje u svojoj Riječi, otvara nam svoje srce, ali i od nas očekuje da i mi otvorimo svoje srce njegovom oproštenju.
Zatim, slaviti Božje milosrđe u euharistiji, zahvaljivati mu, te češće pristupati sakramentu svete ispovijedi.
Potrebno je i biti misionarima našoj braći i sestrama, u prvom redu u obitelji, ali i na radnom mjestu, u životnoj okolini, koliko je to u našoj moći ili barem za njih moliti.
Pozvani smo i na hodočašća, na poseban način da zajedno s cijelom biskupijom 16. travnja iduće godine hodočastimo svetom Leopoldu Mandiću, velikom ispovjedniku čije će relikvije tog dana biti izložene u Zagrebu.
Sve to vodi konkretnom prakticiranju vršenja tjelesnih i duhovnih djela milosrđa. Papa Franjo veli da tko svjesno napravi jedno ili više djela milosrđa, može postići potpuni oprost tijekom Godine milosrđa.
Neka nam dobri Bog udijeli svima svoje milosrđe kojeg smo svi toliko potrebni, zaključio je homiliju monsinjor Slavko Zec.
Tekst: Brankica Pahljina
Foto: Sanjin Badurina
Na svetkovinu Marije Bogorodice, 1. siječnja 2016, otvorena Sveta vrata u Svetištu Majke Božje Goričke
Na svetkovinu Svete Marije Bogorodice, 1. siječnja 2016., u poslijepodnevnim satima, krčki biskup mons. Ivica Petanjak otvorio je Sveta vrata milosrđa u Svetištu Majke Božje Goričke kod Baške koje ove godine obilježava 600. godina svojeg postojanja. Na samom početku riječi dobrodošlice uputio je rektor Svetišta mr. Marinko Barbiš. U koncelebraciji je bilo više svećenika uključujući i župnika vlč. Ivicu Katunara u čijoj se župi Baška nalazi Svetište.
Želja biskupa Petanjka bila je da Vrata milosrđa u ovom najstarijem marijanskom svetištu u krčkoj biskupiji otvori na Novu godinu odn. na svetkovinu Blažene Djevice Marije Bogorodice. Jednako tako željelo se ujediniti i s papom Franjo koji je u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu u isto vrijeme otvorio Vrata milosrđa.
Obraćajući se vjernicima koji su pristigli iz mnogih župa otoka Krka ali i šire kako bi se na početku nove godine utekli Marijinom zagovoru, biskup Petanjak istaknuo je: “Podsjetimo se da u litanijama Majke Božje jedan od zaziva kojim se Marija naziva jest i ‘Vrata nebeska’. Na koji je način Marija ‘Vrata nebeska’? Poglavito po tome što je po njoj Riječ Božja ili Druga božanska osoba, tj. Sin Božji, uzeo tijelo čovjeka i došao na ovaj svijet kao čovjek, ne prestavši biti Bogom.
Marija je najprije otvorena prema Bogu. Nakon što je kroz ta vrata prošao Bog, ona se sada zauvijek otvaraju prema čovjeku. To su vrata između neba i zemlje, jer kroz njih Bog, po utjelovljenju svoga Sina, dolazi čovjeku. Otvaraju se vrata neba, a to je Marija. Zbog tih vrata Marija nosi najčudesniji i najčasniji naslov: Bogorodica. “
„Bog nas može nečim obdariti i bez naših zasluga, kao što je Mariju obdario Bogomaterinstvom, ali to ne priječi da i mi sa svoje strane doprinesemo da se taj Božji dar još jasnije vidi i prepoznaje i po našem aktivnom udjelu u Božjem planu spasenja. Tu je onda Marija uzor i primjer svima nama. Dar Božji prethodi našem bivstvovanju i našem djelovanju, ali ne priječi nego potiče i naš angažman u tome“, naglasio je biskup Petanjak zaključivši kako se vrhunac kršćanske objave sastoji u neraskidivom odnosu koji vlada između Boga i čovjeka, neba i zemlje, vremena i vječnosti. „Svi smo mi u isto vrijeme dio neba i dio zemlje, dio vremena i dio vječnosti, božanski i ljudski u isto vrijeme, zahvaljujući Mariji Bogorodici, Vratima nebeskim, po kojima je k nama sišao spasitelj svijeta Krist Gospodin i obdario nas spasenjem i otkupljenjem, iskazavši nam tako neizmjerno milosrđe Božje i pozvao nas da i mi budemo milosrdni kao što je milosrdan Otac naš nebeski“.
Fotogalerija