Poziv na molitvu

Draga braćo i sestre!

Korizma je najintenzivnije vrijeme u crkvenoj liturgijskoj godini u kojoj se pripremamo ne samo za najveći kršćanski blagdan Uskrs, nego se u ovom vremenu odvijaju i najintenzivnije pripreme za slavlja prvih svetih pričesti i svete potvrde.
Željeli smo da našu ovogodišnju korizmu posebno obilježe dekanatska biskupijska hodočašća na grob sluge Božjeg biskupa Antuna Mahnića o njegovoj stotoj obljetnici rođenja za nebo. Sve je krenulo svečano i lijepo. Bili smo veseli u iščekivanju svih hodočasnika, a onda nas je zaskočio koronavirus koji je zadobio obilježja pandemije. Budući se radi o novoj vrsti bolesti nitko sa sigurnošću ne zna kada će i kako ista završiti.
Vidimo iz sata u sat kako liječnici, medicinske sestre i sve državne institucije koje su odgovorne za normalno funkcioniranje društva ulažu sve svoje snage kako bi se ova nevolja što prije suzbila i stavila pod kontrolu. Smatram svojom obvezom da sve vas svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike i ljude dobre volje pozovem na ono što po svome pozivu i po kršćanskom odabiru možemo i trebamo učiniti sa svoje strane, a to su: molitva, post, pokora i djela milosrđa.
Mi, mali ljudi, ne znamo kako i zašto se pojavio ovaj virus, ali znamo da ga je Gospodin dopustio, jer se ništa ne događa bez njegova znanja. Stoga svi, a na poseban način mi svećenici i pastoralni djelatnici moramo dati najviše što možemo u ovom korizmenom vremenu. Budući da su gotovo sve pastoralne aktivnosti svedene na minimum, apeliram na sve da učinimo ono što je u našoj moći, a mi možemo puno.
Moguće je da će sljedećih dana doći do još veće ograničenosti kretanja i da će nam gradovi i sela postati jezivo pusti. No unatoč svega, pridržavajući se uputa državnih institucija, neka se u našim crkvama svaki dan vezano uz svetu misu uvedu moljenje krunice ili križnog puta ili euharistijskog klanjanja ili naizmjenično jednu od ovih pobožnosti.
Predlažem da se vrijeme u kojem ćemo svi moliti okvirno kreće između 17 i 19 sati, ovisno o prilikama i običajima pojedine župe i mjesta.
Ako dođe do toga da u crkvi nema čak ni jednog vjernika neka svećenik sam moli i slavi svetu misu, a župljani neka mu se duhovno pridruže u tom vremenu u svojim obiteljima i u svojim domovima.
Zbog neizvjesnosti stanja, a posebice pred Uskrs, pozivam sve vjernike da se po sakramentu pokore što prije pomire s Bogom i bližnjima, a isto tako što se tiče starih i bolesnih.
Nikome ništa ne naređujem niti zapovijedam, ali apeliram na savjest svakog onog tko se osjeća kršćaninom da kao zajednica braće i sestara, poput prvih kršćana, budemo »jedno srce i jedna duša« (usp. Dj 4, 32), jer dok svi oni, a osobito medicinsko osoblje stavlja sve svoje snage i zdravlje kako bi nama pomogli, mi sa svoje strane moramo učiniti ono što je naš poziv i naša obveza: moliti za svijet.
Uz poziv koji upućujem svim vjernicima biskupije, posebno molim svećenike, redovnike, sve kontemplativne i aktivne redovnice, vjeroučitelje u našoj biskupiji, da budu predvodnici u svojim zajednicama. U rečeno vrijeme i ja ću se sa svoje strane u duhu i molitvi povezati sa svima vama.
Stari i bolesni neka svoju patnju prikažu na ovu nakanu, a svi drugi kojima je to ikako moguće, neka se molitvom i žrtvom uključe u ovo veliko zajedničko djelo spasenja, kako bi smo čvrstom vjerom i molitvom skratili ovo vrijeme kušnje.
U svojim molitvama se utecimo Blaženoj Djevici Mariji i svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske, kao i našim nebeskim zaštitnicima svetom Kvirinu, Gaudenciju i Kristoforu, i svima svetima. Čvrsto vjerujem da će i sluga Božji biskup Antun moliti za svoju biskupiju.
Na sve one koji se u dobroj vjeri uključe u ovo zajedništvo molitve zazivam obilje Božjeg blagoslova i molim Trojedinog Boga da nam u svome velikom smilovanju iskaže milosrđe i da ne gleda naše grijehe nego vjeru svete Crkve, kako bi smo, ako je to Njegova volja, bar blagdan Kristova uskrsnuća slavili u radosti i veselju.
Isuse Kriste, pobjedniče nad grijehom i smrću, smiluj se svome narodu i preteci ga svojim smilovanjem.

U Duhu i molitvi međusobno povezani

Ivica Petanjak, krčki biskup