Prof. dr. sc. fra Ante Vučković održao predavanje na svećeničkom sastanku u Krku

U srijedu 9. studenog 2016. u Krku je održan jesenski plenarni sastanak svećenika i redovnika Krčke biskupije. Sastanak  je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak, a sudjelovao je i biskup u miru mons. Valter Župan.

Sastanak je započeo pokorničkim bogoslužjem  sa mogućnošću sv. ispovijedi te euharistijskim klanjanjem u kapeli Presvetog Srca Isusova u Krčkoj katedrali.

Radni dio sastanka nastavio se u dvorani Biskupije a molitvom ga je započeo biskup Petanjak. Krčki je biskup zatim skrenuo pozornost na neke aktualnosti  kao što su: zaključak Godine milosrđa, nastavak s onim praksama koje su se u Godini milosrđa pokazale kao potrebne i plodonosne (kao što je  raspoloživost svećenika za ispovijed u dane koje za to odrede), o potrebi kateheza za mlade i odrasle u  većim župama ili središtima dekanata u svrhu bolje vjerske formacije vjernika, o animaciji mladih za duhovna zvanja, predstojećem Biskupijskom susretu obitelji, duhovnim vježbama za svećenike, nadolazećim pastirskim pohodima i krizmama …

Svećenički sastanak 9.11.2016.

Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. fra Ante Vučkovića Fenomen savjesti.  Budući da se uz pojam ‘savjest’ gotovo neizostavno pojavljuje pojam ‘glas’ predavač je uveo u temu kazavši kako je glas zvučna iskaznica čovjeka, ono po čemu je osoba prepoznatljiva i koja nam otkriva mnogo o onome tko govori: spol, dob, temperament, unutarnje emotivno stanje, odnos prema drugome… Glas savjesti nasuprot nije zvučan. Mi ga doživljavamo u svojoj nutrini, kao svoj, a opet postavljaju nam se pitanja: kakav je to glas, od kuda dolazi, kako ga shvatiti? Kršćanstvo ga shvaća kao zakon koji Bog upisuje u srce čovjeka i koji ga poziva da čini dobro a izbjegava zlo. Savjest je najskrovitija jezgra i svetište čovjeka gdje je on sam s Bogom, čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini. (GS 16)
Predavač zatim ističe tri poimanja savjesti. Prvo, Sokratovo.  Sokrat je smatrao da mu u nutrini progovara sam bog, „daimonion“, te je on dužan u potpunosti se pokoravati tom glasu. Tako sav svoj život i sve svoje djelovanje stavlja u službu tog glasa, u potpunoj poslušnosti. Budući da njemu (a ne i ostalim ljudima) bog progovara, on ima obavezu baviti se filozofijom (jer na to je pozvan), sve propitkivati i izazivati druge da učine isto, savjetovati, poučavati… Taj ‘poziv’, upućen od božanskog, oslobađa ga od ljudskih obzira, od straha pred ljudskim sudom i u konačnici pred smrću na koju biva osuđen.
Heidegger iz poimanja savjesti eliminira božanski element. Savjest je čovjekov poziv samome sebi na autentičnost, na oslobađanje od diktature da činimo kako se čini, mislimo kako se misli, govorimo kako se govori … i ostvarimo sami sebe, svoj tubitak, na specifično svoj, autentičan način. Savjest zato više nema etičku nego ontološku odrednicu.
Na kraju, predavač donosi stav Heideggerove učenice Hannah Arendt. Kod nje je glas savjesti glas nekog autoriteta (Bog, partija, društvo, ideologija…) kojem se prilagođavam i s kojim se poistovjećujem.  Fraze postaju stavovi, a vlastito mišljenje biva neargumentirano. Priziv na savjest tako više nije brana od činjenja i pristajanja uza zlo. Ono što čovjeka jedino može spriječiti da čini zlo nije priziv savjesti nego odvajanje od drugih, samoća, promišljanje i preispitivanje samoga sebe.

Iz svega toga zaljučujemo kako postojanje savjesti ne dokazuje i postojanje Boga već tamo gdje postoji odnos s Bogom i gdje se taj odnos produbljuje, postoji mogućnost da unutarnji glas bude Božji glas – da nam sam Bog progovara. Upravo zato jest važno istaknuti njegovanje odnosa s Bogom i slušanja savjesti. Jer savjest kao glas biva jači ukoliko se usklađujemo s njime odnosno nestaje ako ga ušutkujemo, ignoriramo i odbacujemo.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a zatim izvještaji povjerenika.
Vlč. Anton Valković, povjerenik za obitelj  istaknuo je dva značajna nadolazeća događaja: Obiteljsku školu Riječke metropolije koja će se odvijati od 18. do 20. studenog 2016. te Biskupijski susret obitelji koji će biti 2. travnja 2017. u Malom Lošinju.
Vlč. Anton Peranić, predstojnik Katehetskog ureda, posebno se osvrnuo na problematiku vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama.
Budući da je povjerenik za misije vlč. Božidar Volarić bio odsutan, generalni vikar mons. Franjo Velčić pročitao je kratko izvješće o događanjima vezanim za ovo povjerenstvo.
Zajedničkom molitvom završio je jesenski svećenički sastanak.

Irena Žužić