Omišaljski napjevi odjekivali kotorskom katedralom
U katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u subotu 16. srpnja, na dan Gospe Karmelske, za svećenika Kotorske biskupije zaređen je đakon Dražen Kraljić iz Omišlja. U zajedništvu s šesnaestoricom svećenika, među kojima su bila tri krčka svećenika, kotorski biskup mons. Ilija Janjić predvodio je svečano euharistijsko slavlje tijekom kojeg je polaganjem ruku i obrednim molitvama podijelio kandidatu Draženu Kraljiću red prezbiterata i ubrojio ga među svoje svećenike.
Na slavlju svećeničkog ređenja u kotorskoj katedrali sudjelovalo je, uz najbliže članove obitelji, četrdesetak hodočasnika iz Omišlja, koji su posebice došli do izražaja u pjevanim dijelovima bogoslužja. Pjevali su u starom ornišaljskom napjevu pripjevni psalam “Blagoslivljaj dušo moja Gospodina”, zatim kod podizanja “Zdravo Tilo Isusovo”, a poslije pričesti po svemu sudeći najljepši domaći kantik na staroslavenskom jeziku: “Veličit duša moja Gospoda”. Ova zadnja pjesma zasigurno je pobudila najveću pozornost okupljenih svećenika i vjernika koji su, sjedeći poslije pričesti u tišini i ozračju zahvalnosti, s jednakim zanimanjem pratili riječi drevnog liturgijskog jezika i arhaičnog melodijskog izraza. Predvoditelj slavlja, kotorski biskup mons. Ilija Janjić, zahvalio se na koncu svečane euharistije svim sudionicima slavlja, a novozaređenom svećeniku zaželio da raste u vjeri i svećeničkom služenju i da se dade voditi poticajima Duha Svetoga.
Novozaređeni svećenik je poslije završene osnovne škole u Omišlju i srednje škole u Krku, studij teologije polazio i diplomirao na Teologiji u Rijeci. Početkom protekle godine primljen je u kandidate za svećenike Kotorske biskupije. U mjesecu siječnju zaređen je u istoj Katedrali za đakona, a sada, pola godine poslije, pripušten je svećeničkom ređenju. U nedjelju, 14. kolovoza ove godine u Omišlju će biti, ako Bog da, proslava Mlade mise.
Veze Krčke i Kotorske biskupije
S područja Krčke biskupije više je svećenika u proteklom razdoblju djelovalo u prekrasnom bokokotarskom zaljevu, koji mnogi nazivaju Zaljevom svetaca, po svecima i blaženicima: nama danas najbližem Leopoldu Bogdanu Mandiću, Ozani Kotorskoj i Graciji iz Mula. Spomenimo barem neke naše svećenike. Dugogodišnji župnik u Herceg Novom, rodnom mjestu Leopolda Mandića, Rabljanin don Viktor Kaloćira, doživio je u vrijeme svoga župnikovanja njegovo proglašenje blaženim, te postao veliki promicatelj pobožnosti prema ovome hrvatskom svecu. Poslije umirovljenja don Viktor se preselio u Rab i umro 1995. godine. Prije njega u Kotoru je djelovao svećenik, također iz Raba, don Leo Spalatin. U Boki Kotorskoj bili su na službi vojni kapelani Ivan Pindulić iz Omišlja, Josip Kraljić iz Dubašnice i mnogi drugi.
U 19. stoljeću, prije nego je postao dubrovački biskup, biskupovao je kraće vrijeme u Kotoru biskup Vinko Čubranić iz Baške. Nadalje, lošinjski pomorci u prijašnjim su vremenima podržavali jače veze sa Kotorom jer su i brodske linije iz Rijeke doticale Krk, a zadnje odredište imale su u Kotoru. Majka našeg starijeg svećenika iz Lošinja don Marija Kozulića, koji danas živi u Trstu, bila je iz Kotora.
Kotorska katedrala sv. Tripuna, veoma lijepo i skladno obnovljena, ove godine obilježava 850 godina svoga postojanja. Sagrađena je 1166. godine. Na blagdan Velike Gospe organizira se proslava. Ako stvari povežemo i usporedimo, primjećujemo da iz tog razdoblja potječe rapska katedrala, a lučka stol na crkva je u to vrijeme produžena i katedrala je dobila današnji vanjski izgled. A župna crkva u Omišlju, romanička trobrodna crkva, datira također iz 12. stoljeća.
Putevima hrvatskih svetaca u Boku Kotorsku planira se krajem listopada ove godine hodočašće Krčke biskupije.
AB
