U Rabu održano predavanje o 340 godina Gospina plača

U petak 7. listopada kad Crkva slavi Gospu od Krunice (Ružarije) u nizu predavanja povodom obilježavanja Tisućljeća rapskog benediktinstva, u dvorani Mir benediktinskog samostana Sv. Andrije Apostola obilježeno je 340 godina zapisa pučkog prikazanja Plača Dive Marije. Predavanje o tom vrijednom samostanskom eksponatu koji od 1676. godine čuvaju naše koludrice, rapskom je auditoriju među kojem su bili nazočni i predstavnici Crkve i Grada Raba, održala dr. sc. Saša Potočnjak.

Povijest i duh u slovu

gospin-plac-rab-1Prva rapska pjesmarica dobila je ime po rapskom kanoniku Matiji Piciću koji ju je napisao 1471. godine. U njoj se nalazi prvotna dramatizacija dijaloškog dramskog teksta Gospina Plača. Picićeva pjesmarica ujedno je i najstariji zapis na hrvatskom jeziku i latinici na razini cijele Europe. Danas se čuva u Oxfordu, a uz Gospin Plač sadrži još nekoliko zapisa od kojih je najpoznatija pjesma „Va se vrime godišta“.

Druga rapska pjesmarica značajna po tome što sadrži i nekoliko uradaka oca hrvatske književnosti Marka Marulića. Napisana je 1563. godine, a čuva se u samostanu svetog Antuna Opata . I u njoj je zapisan Gospin Plač u dijaloškom obliku. U benediktinskom samostanu Sv. Andrije čuva se treća rapska pjesmarica pod nazivom Knjige Gospe Jelene Mikuličijke iz 1676. godine, a sadrži jedno od najstarijih pučkih prikazanja Gospina Plača. U to vrijeme nije postojala razlika između gledatelja i izvođača već su svi zajedno sudjelovali u dramskom izvođenju. Početnim stihovima prologa, čitač bi pozvao sve ostale sudionike, te bi svi zajedno postali dionici Gospine patnje u proživljavanju trenutaka Isusove muke i smrti. Današnje su procesije svojevrsni nastavak takvih pučkih prikazanja – istaknula je dr. sc. Potočnjak. Da bi slušateljstvo dobilo dojam pučkog prikazanja, za ovu je priliku izrađena i promovirana audio snimka Gospina Plača, a da bi bila što autentičnija poradilo se na rekonstrukciji govora i naglaska. Uz pratnju zbora časnih sestara benediktinki, u produkciji video studia „Piloto“ i uz tehničku podršku Hrvoja Hodaka, izvodi ga klapski pjevač Miro Tomljanović. Nakon prezentacije audio snimke, dr. sc. Potočnjak se osvrnula na povijest nastanka pobožnosti Sv. Ružarija vezanu uz bitku kod malog grčkog gradića Lepanta (u današnjem Korintskom zaljevu) između pomorskih snaga kršćanske Svete lige i Osmanlijskog carstva. U toj slavnoj i značajnoj bitci, koja je znatno oslabila prodor Turaka, sudjelovali su i rapski pomorci. Bitka je počela točno u podne pred 445 godina (7. listopada 1571. godine), a kako je tadašnji papa Pio V., dominikanac, nekoliko godina prije izdao bulu u kojoj potiče moljenje pobožnosti Svetog Ružarija, pobjeda se pripisuje Gospinu zagovoru. Također je i uoči same bitke pozvao kompletnu kršćansku Europu na moljenje krunice i četrdeset satno klanjanje Presvetom. Nakon toga, pobožnost Sv. Ružarija raširila se po čitavoj kršćanskoj Europi, na početku kao dominikanska pobožnost, a s vremenom jedna od najraširenijih kršćanskih molitvi, dok Sveta Marija dobiva epitet pomoćnice kršćana.

Tajni rapski zavjet 

gospin-plac-rab-19

Dr. sc. Potočnjak je u nastavku iznijela povijesne podatke koji svjedoče izrazito jaku i ukorijenjenu tradiciju Gospe od Ružarija na Rabu koju se pronosile, rapskoj javnosti slabo poznate, bratovštine Sv. Ružarija osnovane početkom 17. st u benediktinskom samostanu. O njihovom osnutku svjedoče povelje – jedini spašeni originali, nakon velikog požara u samostanu sredinom istog stoljeća. Sve bratovštine na Rabu ukinute su 1806. godine , ali bratovština od Ružarija nastavlja djelovati i tajno održava zavjet Rabljana do pedesetih godina prošlog stoljeća. Značajno je da je u čast Gospe od Ružarija zapisan, a vjerojatno i izvođen Gospin Plač i to na hrvatskome jeziku. Dr. sc. Potočnjak je navela još niz arhivskih dokumenata koji svjedoče da se rapski benediktinski samostan za plemkinje, iako je Rab tada bio trojezičan (latinski, talijanski, hrvatski) i jako je malo bilo dokumenata na hrvatskom, u službenoj komunikaciji rado služio hrvatskim jezikom.

Povijest u sadašnjosti

Prvorazredni dokument koji svjedoči o aktivnosti Rabljana u okviru te bratovštine, prijepis je Bratovštinskog obrednika iz 1878. godine po don Šimunu Valkoviću, župniku Banjola i kapelanu u crkvi Sv. Andrije. Dr. sc. Potočnjak je zaključujući predavanje pročitala imena nekolicine osoba s popisa kapelana te braće i sestara bratovštine, među kojima Rabljani danas mogu prepoznati svoje prabake, pradjedove, a neki i roditelje. Predstavljanje je zaključeno razgledavanjem vrijednih dokumenata i povelja koji su tek manji dio samostanskog arhivskog gradiva, te druženjem uz delicije koje su priredile, uvijek, u skladu sa pravilom svetog oca Benedikta, gostoprimljive časne sestre benediktinke.

Brankica Pahljina