Sv. Nikola svetac je čiji spomendan slavimo svake godine 6. prosinca. On je uzor u ljubavi, poniznosti i svetosti posebno štovan kod djece i pomoraca, ali i svih ostalih čiji je ovaj veliki svetac žaštitnik. I ove godine, proslavljen je dan dragog sveca na otoku Rabu te je tom prigodom proslavljena Sveta misa u istoimenoj crkvi koja svoj pogled pruža i na gradsku ložu.
Sveto misno slavlje predvodio je vlč. Krunoslav Boras uz koncelebraciju župnika župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rabu, mons. Mladena Mrakovčića te župnog duhovnika velečasnog Petra Kordića uz mnoštvo okupljenih vjernika koji su došli u molitvi proslaviti ovaj svečani i divan dan. Sv. Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji je dobio ime po stricu biskupu u Miri. Njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam. Želeći širiti ljubav i dobrotu, postaje svećenik. Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta. Poseban značaj ovaj svetac ima za djecu te je ujedno zaštitnik i pomoraca za što je zaslužno njegovo smirivanje uzburkanog mora. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Na ulazu u uvalu Mrtinovik od hvarskog kamena je zavjetno sagrađena 1922. god. kapela posvećena Gospi od Zdravlja i sv. Nikoli, koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Noć uoči sv. Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.
Na početku homilije velečasni Boras ispričao je poučnu priču o djeci koja u međusobnom razgovoru pričaju što su poželjeli od Sv.Nikole. Prvo dijete reklo je kako je naručilo telefon i različite spravice, a Sveti Nikola je donio topao šal i još toplije rukavice. Drugo dijete uključuje se u razgovor i kaže kako je druge stvari naručilo. Naručilo je računalo i novu tipkovnicu, a Sveti Nikola je donio flomastere, bojice i novu slikovnicu. Iz toga razgovora zaključuju djeca: Sveti Nikola, znaš li ti uopće čitati? To je slika ovoga svijeta danas ili slika Svetoga Nikole u ovome svijetu. Više zapravo Nikole, nego li Svetoga Nikole ističe velečasni Boras. Svaki svetac ima svoju priču, svoje štovatelje i molitve. Svaki svetac primjer je ljubavi i žrtve za bolji svijet. Svi sveci živjeli su po evanđeoskoj riječi „Budite sveti kao što sam i ja svet, budite sveti kao što je i Otac moj nebeski“. To je poruka svetosti. To je ono što su zapravo svi ljudi. To čini ljudsku dušu. Velečasni Boras istaknuo je koje su misli najvažnije. Prva je misao na Boga, to je obilježje svetaca. To danas treba svijetu. Druga misao je misao na domovinu, svih Duhovnih i pravih vrijednosti, svih ljudi koji u njoj žive, njom se rađa budućnost za djecu da ostanu i da ne odu u „Bijeli svijet“ nego da poštuju svoje ognjište. U današnjem vremenu misao na domovinu vrlo je važna i nedostaje društvu da bi živjelo puninu ljubavi i da bi se razvijalo u pravom smjeru. Misao na Boga i misao na domovinu su vrlo važne jer u današnjem društvu prevladava misao na sebe te je ona i razorila hrvatski narod, ističe župnik u homiliji. Kad su misli usmjerene na Boga nije bitno ništa, sve će Bog providjeti i sve će biti po Njegovo svetoj volji. Treba misliti na malenog Isusa koji se ima roditi u štalici, treba učiti od djece ali treba često i biti dijete. Ima velikih srdaca poput Svetoga Nikole i treba se učiti od njih kako bi i sami postali sveti, zaključuje velečasni Boras u svojoj homiliji. Uz mnoštvo prisutnih vjernika proslavljen je spomendan Sv.Nikole te je svima dao na razmišljanje o ljubavi i poniznosti koja stvara svijet i donosi novu radost u duši koja prožima ćitavo biće i svakog čovjeka.
Neka svi ljudi budu poput Svetog Nikole budu milosni puni dobrote i ljubavi, kako bi zajedno gradili novi i ljepši svijet i tako stvarali novu i ljepšu budućnost.
Tekst: Josip Badurina
Foto: Sanjin Badurina
