Od 23. do 26. listopada 2014. župa Međugorje bila je domaćin 3. Međunarodnog susreta za osobe s invaliditetom pod geslom: „U Marijinoj školi”. Hodočašće je okupilo više od 1300 sudionika, najviše njih iz Hrvatske, potom iz Slovačke, Slovenije, Ukrajine, Litve, Italije i SAD-a. Hodočašće je organizirala udruga „Susret“ iz Čitluka, u suradnji sa Župnim uredom i „Majčinim selom“.
Na tom je susretu u velikom broju bila zastupljena zajednica Vjere i Svjetla koja okuplja osobe s posebnim potrebama, njihove roditelje i prijatelje, a koja u Hrvatskoj djeluje već više od 20 godina. Po prvi put sudjelovala je i zajednica Vjere i Svjetla otoka Krka „Sveti Nikola“, sa četrdesetak što članova naše zajednice što pridruženih prijatelja zajednice. Predvodio nas je naš duhovnik o. Damjan Šešelja, franjevac trećoredac iz Krka.
Prvo što nas je dojmilo, kada smo stigli u Međugorje, bila je velikodušnost međugorskih župljana koji su svim sudionicima ovog hodočašća otvorili vrata svojih domova i pansiona i pružili im besplatan smještaj i hranu. Naši domaćini Ana i Marinko Zovko učinili su sve kako bi se osjećali, premalo je reći, kao kod kuće. Uz obilne, raznovrsne i tople obroke, udoban smještaj i njihovu brigu da se uvijek prilagode našem programu, poželjeli smo produžiti naš boravak.
Susret invalida, bogat raznovrsnim sadržajem, počeo je u četvrtak 23. listopada večernjom svetom misom, koju je na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova predslavio fra Josip Vlašić župnik župe sv. Petra i Pavla u Mostaru. Sljedećeg dana bilo je predstavljanje zajednica sudionika hodočašća isprepleteno pjesmom, a naša se zajednica predstavila zajedno s ostalim zajednicama Vjere i Svjetla. Program su dalje sačinjavale ra zne radionice (glazbene, sportske), predavanja i naravno bogat i raznovrstan molitveni sadržaj. Svi su se naši članovi trudili provesti što više vremena u molitvi pa smo uz redovno sudjelovanje na euharistijskim slavljima, sudjelovali i na Križnom putu na Križevcu, Križnom putu za invalide ispred vanjskog oltara i kipa Uskrslog Isusa, molitvi krunice na Podbrdu te Euharistijskom klanjanju koje se svake večeri održavalo na vanjskom oltaru. U svim tim pobožnostima svjedočili smo koliko se veliko mnoštvu okuplja na ovom mjestu molitve.
Za našu zajednicu najupečatljivija je pak bila molitva krunice na Podbrdu. Svaka je zajednica zasebno molila otajstva krunice, a zatim su se svi sudionici hodočašća okupili oko Gospina kipa. Veliku radost donijelo nam je što je u ovoj pobožnosti uspjela sudjelovati i većina naših prijatelja s hendikepom. Neke se držalo za ruke, a neki su od otajstva do otajstva bili nošeni u naručju… Ipak sve se odvijalo s puno strpljenja. Učinilo je to da se još više povežemo u zajedništvu, prihvaćanju naših slabosti i spremnosti da budemo jedni uz druge.
Iako su hodočašća često događaji blagoslova, ozdravljenja, rasta u vjeri, složili smo se kako ovakvo hodočašće s osobama s hendikepom, briga za njih, otkrivanje njihove patnje ali i ljubavi, požrtvovnosti i hrabrosti njihovih roditelja, cijelo to iskustvo donosi posebnu radost, ispunjenje i blagoslov. Zato zahvaljujemo prvenstveno njima i njihovim roditeljima koji su se odvažili na ovo hodočašće! Nastavljamo s našim redovitim mjesečnim susretima i već se sada radujemo sljedećim avanturama…
Irena Žužić
