Biblija je knjiga koja je nastajala postupno kroz razdoblje od više od tisuću godina koje je snažno bilo obilježeno patrijarhalnim društvom. Sve bitne uloge u izraelskom narodu – kraljevi, svećenici, proroci – bile su u pravilu rezervirane za muškarce.
Isusovo uskrsnuće je temelj kršćanstva. Najbolje to argumentira sv. Pavao kada odlučno tvrdi: „Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša“
Markovo evanđelje počinje rečenicom: „Početak evanđelja Isusa Krista Sina Božjega“ (Mk 1,1). Marko u obliku pripovijesti izlaže početak i temelj radosne vijest da je u Isusu Bog kao Mesiju poslao svoga vlastitog Sina.
Taj kratki opis mogao bi biti ne samo odgovor na upit: tko je kršćanin, nego i jedno od temeljnih imena za kršćanina, poput onih što ih nalazimo u Novom Zavjetu: učenik, brat, izabranik, svet ili posvećen itd. Ime koje znači identitet. Tvrdnju ne bi trebalo obrazlagati, bar ne naširoko. Sjetimo se samo sv. Pavla: „Ako Nastavi čitati…
Uskrs – Krist je živ
„Bez obraćenja nije moguće biti kršćanin. Crkvi također, kao cjelini, potrebno je stalno čišćenje i iznova mora ići putem pokore i obnove“ Walter Kasper
Ujedinjene u Isusu Kristu, na putu ljubavi ujedno su i prve klanjateljice sjedinjene u jednom svetom biti do nogu Raspetoga i Uskrsloga. Znati biti do njegovih nogu poziv je svih kršćana.
Svaki čovjek želi biti sretan, imati osmišljen i radostan život. Iz iskustva znamo da sreću nije lako postići. Ljudi traže sreću na različite načine, mnogi i na krive. Kako doći do istinske sreće i radosti?
Kad čovjek bez potrebe učini dobro djelo, Bog pogleda dolje, nasmije se i kaže: „Samo zbog ovog trenutka vrijedilo je stvoriti svijet“.
Toma Čelanski, učenik i prvi službeni životopisac sv. Franje Asiškoga, piše da je svetac, već u bolesnom stanju pri kraju života, govorio: „Započnimo, braćo, služiti Gospodinu Bogu jer do sada jedva da smo malo ili ništa napredovali“.
Sa slugom Božjim o. Gerardom Tomom Stantićem, karmelićaninom
Vjerujem u općinstvo svetih
Nedavno je veliku prašinu u našoj hrvatskoj javnosti podigao članak dr. Ivice Raguža, dekana KBF-a u Đakovu, pod naslovom „Marijina poslušnost i žene danas“, objavljen u Glasu koncilu prigodom svetkovine Velike Gospe.
