Fra Petar Runje: Fra Šimun Klimantović u svom vremenu

U petak, 11. rujna, u klaustru samostana sv. Franje Asiškoga u Krku predstavljena je knjiga Fra Šimun Klimantović u svome vremenu, autora fra Petra Runje (1938. – 2014.), franjevca trećoredca, svećenika, uvaženoga povjesničara i poznavatelja hrvatskoga glagolizma. Predstavljanje su organizirali Samostan sv. Franje u Krku, Ogranak Matice hrvatske Ogulin i Povijesno društvo otoka Krka. Pred oko pedeset gostiju: domaćih mještana koji su poznavali fra Petra, stručnjaka s različitih polja humanističkih znanosti, redovnika iz drugih redovničkih zajednica i drugih poštovatelja fra Petrova djela, o njemu i njegovoj knjizi zborili su fra Antun Badurina, akademik Stjepan Damjanović, dr. sc. preč. Franjo Velčić, prof. Vesna Lipošćak i fra Mirko Mišković. Moderator skupa bio je dr. sc. Tomislav Galović.

Fra Antun Badurina, samostanski poglavar u Krku, u samostanu u kojemu je fra Petar živio i djelovao zadnjih godina svojega života, u svoje ime i ime provincijskoga ministra pozdravio je skup i iznio nekoliko svojih misli o fra Petru i njegovu djelu. Istaknuo je kako je fra Petar bio član jedne male redovničke zajednice franjevaca trećoredaca glagoljaša, ali upravo mu je pripadnost toj zajednici bila usmjerenje u njegovu znanstvenu djelovanju posvećenju ponajprije kako srednjevjekovnoj povijesti svoje zajednice, tako i široj hrvatskoj povijesti, uvijek s posebnim naglaskom na povijest hrvatskoga glagolizma.

Akademik Stjepan Damjanović, koji je i recenzent knjige o fra Šimunu Klimantoviću, predstavio je skupu samo djelo. Naglasio je važnost fra Šimuna Klimantovića i njegovih glagoljskih zbornika unutar korpusa hrvatskoglagoljske građe. Prozborio je, također, o važnosti fra Petrovih istraživanja i njegovu doprinosu istraživanju hrvatskoglagoljske baštine naglasivši vrijednost podataka do kojih je fra Petar došao marljivim višegodišnjim istraživanjima u našim arhivima. Uzevši u obzir sve što je fra Petar na tom polju napravio, akademik Damjanović je predložio kako bi trebalo razmisliti o organiziranju Dana fra Petra Runje koji bi bili poticaj za daljnje istraživanje njegovih brojnih, još neobjavljenih radova i podataka, kao i istraživanja drugih stručnjaka u sličnome smjeru.

Dr. sc. Franjo Velčić, osim o svojim susretima i suradnji s fra Petrom, govorio je o poveznicama između fra Šimuna Klimantovića i otoka Krka. Posebno se zadržao na fra Šimunovu opisu protjerivanja krčkoga velikaša Ivana Frankopana 1480. g., koji je specifičan u odnosu na podatke koje donose drugi izvori te o ratnim sukobima u kojima je Krk, kao dio tadašnje Mletačke Republike, bio uključen, ako je fra Šimun spominje u svojim zbornicima.

Prof. Vesna Lipošćak, predsjednica ogulinskoga ogranka Matice hrvatske i dugogodišnja fra Petrova suradnica u izdavanje njegovih knjiga, govorila je o važnost fra Petrovih istraživanja za ogulinski kraj i Liku. Kao urednica predstavljene knjige iznijela je put njezina tiskanja i objavljivanja.

Fra Mirko Mišković, bogoslov franjevaca trećoredaca, u kratkim je crtama predstavio svoj rad na transliteraciji izvadaka iz četiri Klimantovićeva zbornika, objavljenih u knjizi, i predstavio njihov sadržaj skupu.

Nadamo se da će ova knjiga dobiti zasluženu recepciju u hrvatskoj znanstvenoj javnosti i potaknuti na nova istraživanja i nova objavljivanja i o fra Šimunu Klimantoviću, ali i o njegovu subratu fra Petru Runji.

fra Mirko Mišković, TOR


Fra Šimun Klimantović u svom vremenu trinaesta je fra Petrova knjiga, pripremana kroz nekoliko godina, čije tiskanje on, nažalost, nije doživio; tiskana je posthumno u nakladi ogulinskoga ogranka Matice hrvatske, 2015. godine, unutar niza Modruš u kojemu su već objavljenje dvije fra Petrove knjige. Kako je već spomenuto, recenziju je napravio akademik Stjepan Damjanović, a predgovor djelu napisao je fra Antun Badurina. Na oko 150 stranica ovoga djela fra Petar Runje iznio je niz arhivskih podataka, mnogih dosada neobjavljenih i nepoznatih, o fra Šimunu Klimantoviću, jednom od najznačajnijih franjevaca trećoredaca iz druge polovice XY. i početka XVI. st., poznatoga pisca glagoljskih kodeksa. Tako fra Petra opisuje njegov rodni zavičaj – Lukoran na Ugljanu, donoseći podatke o vjerskim objektima i svećenicima iz tog vremena. Opisuje i fra Šimunovu obitelj, njegovo školovanje, djelovanje i službe u Provinciji franjevaca trećoredaca te, nadasve, njegovu spisateljsku djelatnost. Na kraju knjige, u prilogu, donesena je transliteracija pojedinih izvadaka iz četiri fra Šimunova glagoljska kodeksa i dvije latinske oporuke u kojima se nalaze podatci važni za istraživanje fra Šimuna Klimantovića.

Print Friendly, PDF & Email